Selo Hitrino na istoku Bugrske blizu grada Šumena u subotu je potresla snažna eksplozija. Naime, prema dostupnim informacijama, barem osam ljudi je poginulo, a tridesetak je ozlijeđeno nakon što je teretni vlak izletio iz tračnica i zapalio se. Očekivano, ovakva havarija izazvala je veliko nezadovoljstvo u zemlji i potaknula mnoge zahtjeve za ostavkama. Kako bi ublažile nezadovoljstvo javnosti, stranke su odložile pokušaje formiranja nove parlamentarne većine, a dužnosnici su otkazali svoja putovanja u inozemstvo. Jer katastrofa zapravo još nije gotova: pored dvadesetak kuća koje su već uništene, cijelom selu još uvijek prijete plinovi koje cisterne ispuštaju u atmosferu, a nisu isključene ni nove eksplozije.
I dok Crveni križ prikuplja sredstva za žrtve, mediji su sramežljivo počeli postavljati pitanja o tome što je uzrok nesreće. Odgovori koje su za sad dobili su škrti i povremenu proturječni. Naime, dio dužnosnika je spekulirao kako je vjerojatni uzrok nesreće visoka brzina kojom je vlak ušao u kolodvor, no drugi su ih dužnosnici odmah demantirali, upozoravajući na električni kontakt koji je dio vagona ostvario s mrežom na susjednom kolosjeku. Svi se manje više slažu da je riječ o “ljudskoj pogrešci” iako nije jasno čijoj: vlakovođe, radnika na održanju pruge ili pak prometnika koji regulira ulazak i prestrojavanje u kolodvoru. No tko god na kraju bio “žrtveno janje”, očito je da nesreća nema samo neposredne, nego i sistemske uzroke.
Opasni planovi
Naime, u ovoj su nesreći sažete dvije ključne politike bugarskih vlasti proteklih godina: privatizacija i “energetska neovisnost”. Teretni vlak koji je izletio iz tračnica pripada prvoj privatnoj firmi za prijevoz tereta u Bugarskoj. Unatoč brojnim upozorenjima i primjerima iz drugih zemalja, veći dio vlada u istočnoj Europi još uvijek misli da je prepuštanje prijevoza privatnicima, a zadržavanje željezničke infrastrukture u rukama sustavno osiromašenih državnih tvrtki dobra ideja. Katastrofa u Hitrinu teško da će ikoga pokolebati. No opasnost svakako ne bi bila tolika da su ti privatni vagoni prevozili bilo kakav teret: do eksplozije je došlo jer je u cisternama bio Ukapljeni prirodni plin (LNG) iz luke Varna.
Zemlje poput Bugarske, Rumunjske, Poljske i Hrvatske posljednjih su godina izložene snažnom pritisku Europske komisije i američke administracije da omoguće uvoz američkog plina preko svojih luka, odnosno LNG terminala. Taj plan dio je europske strategije “energetske neovisnosti” odnosno zamjene ruskog uvoznog plina američkim, za što je potrebno, pored već postojećih ruskih plinovoda, izgraditi i potpuno novu infrastrukturu za uvoz iz Amerike. Ključni dio te infrastrukture je željeznica kojom se pokušava nadoknaditi nedostatak plinovoda. Havarija u Hitrinu trebala bi služiti kao dobra ilustracija opasnosti te strategije prijevoza plina željeznicom kroz gradove i sela.
No nema naznaka skepse prema originalnim planovima, bilo privatizaciji željezničkog prometa, bilo prijevoza LNG-a željeznicom. A riječ je o transportu koji bi se u narednim godinama trebao višestruko povećati, povećavajući time – bojimo se – i opasnosti od novih Hitrina.