“Pokušaj oporbe da potpali ekstremne političke emocije […] nema nikakve veze sa stvarnim stanjem u zemlji […] već proizlazi iz bespomoćnosti, frustracije onih koji su izgubili vlast i ne znaju kako uvjeriti Poljake u svoje stavove”. Tako je poljska premijerka Beata Szydło komentirala prosvjede koji su u petak i subotu održani ispred parlamenta u Varšavi, ali također unutar njegovih sala. Ministar unutrašnjih poslova Mariusz Błaszczak otišao je i korak dalje nazvavši događaje “ilegalnim pokušajima preuzimanja vlasti”. Prosvjedi su započeli kao reakcija na naizgled bezazlenu odluku da se ograniči izdavanje novinarskih akreditacija za praćenje rada parlamenta (Sejma), a predstavnici medija premjeste u posebnu prostoriju u kojoj će im, umjesto usputnih izjava na hodniku, biti dostupne samo službene objave političara.
Privatni mediji, koji su i inače u lošem odnosu s vladom, u znak protesta su prošli petak prozvali “danom bez političara”, odnosno odbili su objavljivati vijesti o dužnosnicima. Paralelno, tridesetak zastupnika oporbe u parlamentu započelo je svoj protest kojim su onemogućili pristup govornici i time blokirali rad Sejma. Bila je to njihova reakcija na udaljavanje jednog zastupnika iz sale nakon što je ovaj pokušao izraziti svoju potporu novinarskom protestu. Pretjerane izjave predstavnika vlasti vjerojatno odražavaju njihovu ozbiljnu zabrinutost. Iako je vladajuća stranka Pravo i pravednost (PiS) uvjerljivo pobijedila na izborima prošle godine na valu dalekosežnih obećanja, njihovi pokušaji da Poljsku usmjere prema još snažnijem konzervativizmu do sad su pretrpjeli nekoliko velikih poraza, između ostalog nedavnim odustajanjem o potpune zabrane pobačaja.
Razgovori s opozicijom
Više tisuća prosvjednika na ulicama ovog vikenda (i to ne samo u Varšavi), koje su mobilizirali nedavni događaji, bili su novi povod za uzbunu. Szydło i predsjednik njezine stranke Jarosław Kaczyński, često nazivan “vladarem iz sjene”, tek su uz subotu rano ujutro uz brojnu policijsku pratnju uspjeli napustiti parlament, a taj je njihov bijeg ostavio dojam ugrožene vlasti. Kao i u slučaju pobačaja, vlada je pristala na određene ustupke, najavljujući kako će se pokušati dogovoriti s predstavnicima medija (za sad je praćenje situacija omogućeno samo državnoj televiziji). Uz to, predstavnici PiS-a već su započeli razgovore i sa zastupnicima opozicije pa ostaje neizvjesno koju će ulogu odigrati liberalne stranke u narednom periodu. Prema većini istraživanja, dvije liberalne stranke desnog centra zajedno su izjednačene u potpori s ekstremno desnim PiS-om.
U svakom slučaju, nedavni događaji jasno sugeriraju kako PiS za sad nije uspio uspostaviti čvrstu kontrolu nad zemljom poput one u koju trenutno u Mađarskoj drži Fidesz Viktora Orbána, inače bliskog saveznika poljskih ultrakonzervativaca. To međutim nipošto ne znači da su PiS-u “dani odbrojani”. Jer oni su svoju popularnost stakli primarno kritikom antisocijalnih politika koje su provodile liberalne stranke, sada u opoziciji, koje ne pokazuju nikakve znakove odustajanja od svojih politika. I ovi su prosvjedi tako u velikoj mjeri usmjereni protiv navodnog “antieuropskog” karaktera vlade i njezinog “populizma”.