Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov dodijelio je danas u utorak 10. januara mandat za sastavljanje vlade bivšem premijeru i predsjedniku najveće konzervativne makedonske stranke VMRO-DPMNE. Za sastavljanje nove parlamentarne većine potrebno je 61 parlamentarno mjesto od 120 ukupno postojećih, za što mandatar ima 20 dana nakon čega u slučaju neuspjeha mora vratiti mandat (u tom slučaju, novi mandat dobio bi SDSM i Zoran Zaev). Gruevski je relativni pobjednik u decembru održanih izvanrednih parlamentarnih izbora na kojima je osvojio 51 mjesto od 61 koliko je potrebno za samostalno formiranje vlade. VMRO-DPMNE u stopu je pratio SDSM sa konačnih 49 osvojenih mjesta u parlamentu.
Dodjela mandata relativnom pobjedniku izbora, kako je sve češće slučaj u brojnim demokracijama, ne znači da će mandatar uspjeti sastaviti vladu. Upravo je ovo scenarij na kojeg se pripremaju makedonski građani. Kako nam je u telefonskom razgovoru kazao stalni Biltenov analitičar iz Skopja Artan Sadiku: “Gruevski najvjerojatnije neće uspjeti formirati vladu. Albanske stranke bi mogle pod pritiskom međunarodne zajednice pristati na koaliciju sa SDSM-om. Tek ako se to ne desi može se očekivati nove izbore koji bi onda trebali biti istovremeno kad i lokalni izbori najavljeni za mart ove godine”.
Bez albanskih stranaka nijedna strana ne može sastaviti vladu. No, usprkos tome što su albanske stranke više sati pregovora uložile u sastanke sa oporbenim liderom Zoranom Zaevim iz SDSM-a, strah od njihove potencijalne koalicije sa VMRO-DPMNE-om i dalje je sveprisutan u javnosti. Primarno zbog toga što je do ovih izbora najveća albanska stranka DUI provela više mandata u koaliciji sa VMRO-DPMNE-om. To im se u konačnici odrazilo na pad popularnosti na decembarskim izborima kada su izgubili gotovo polovicu svojih glasača, čime se otvorio prostor za jačanje drugih albanskih stranaka. Tako je najveće iznenađenje izbora postala mlada stranka BESA formirana 2014. godine.
Savez za Albance
Premda se ne očekuje da bi DUI mogao ući u koaliciju sa Gruevskim i tako omogućiti još jednu vladu iste nestabilne koalicije (naime, posljednje dvije ovakve vlade su pale i izlazilo se na izvanredne parlamentarne izbore) iznenađenja ipak nisu nevjerojatna. U ovakvom raspletu scenarija, DUI bi sam sebi potpisao konačnu smrtnu političku presudu. Možda je upravo zbog toga i DUI potpisao deklaraciju kojom su se sve parlamentarne albanske stranke u Makedoniji ujedinile u “Savez za Albance” koji broji 18 parlamentarnih mjesta. Deklaraciju su potpisali Ali Ahmeti u ime Demokratske unije za integraciju – DUI, Bilal Kasami u ime pokreta BESA te Ziadin Sela ispred Demokratske stranke Albanaca – DPA.
Ovim ujedinjenjem albanske stranke otežale su Gruevskom stvaranje koalicije: “Potpisana deklaracija takvog je sadržaja da se zna da Gruevski ne može na to pristati”, smatra Sadiku. Deklaracijom se zahtijeva da se makedonskim Ustavom propiše i albanski kao službeni jezik u cijeloj Makedoniji. Traži se da Sobranje izglasa rezoluciju o genocidu nad Albancima u periodu od 1912. – 1956. godine. Zatim, ujednačavanje ekonomskog i socijalnog razvoja svih makedonskih regija, otvaranje posebnog ministarstva koje bi bilo zaduženo za poštovanje prava i zajednica kao i njihovog ekonomskog i socijalnog integriteta u svim regijama koje su dosad bile zapostavljane. Zanimljiv je i zahtjev da se u sve važne otvorene sudske slučajeve u kojima sudjeluju Albanci uključe istraživačke komisije i nezavisna međunarodna tijela kao i produženje rada Specijalnog tužiteljstva dogovorenog Sporazumom u Pržinu. Na kraju se traži rješavanje problema imena sa Grčkom te ubrzavanje euroatlantskih integracija.
No, ovo nisu jedine svrhe Deklaracije, smatra naš sugovornik Sadiku prema kome ujedinjavanje Albanaca ujedno služi “delegitimaciji SDSM-a kao stranke koja zastupa albanske interese. Cilj je da na idućim izborima SDSM ne dobije albanske glasove koje je dobio na decembarskima”.
Usprkos prvotnom sveopćem razočarenju u rezultate izbora, i svim diplomatskim neuspjesima međunarodne zajednice u Makedoniji, čini se da su se tektonske promjene na makedonskom polju parlamentarne politike ipak dogodile te da je moć Gruevskog zauvijek oslabljena. Čak i ako uspije sastaviti vladu, šanse da se održi duže na vlasti su gotovo nikakve. Javnost ga je već dva puta prisiljavala na ostavku, ako se i dogodi treći put, to bi sigurno bio posljednji. Za ovo su ipak u konačnici zaslužni sami Makedonci koji su neumorno godinama prosvjedovali na ulicama.