Potrošnja na zdravstvene sustave u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) “u najboljem je slučaju neučinkovita, a u najgorem, rasipnička”, zaključak je novog izvještaja kojeg je objavila ova organizacija.
Usprkos kriznim budžetima koje su nametnule mjere štednje, OECD ističe, a prenosi Euractiv, da je čak jedna petina sredstava potrošenih na zdravstveni sustav u zemljama članicama imala minimalan ili čak nikakav učinak na “dobre zdravstvene ishode”. Prema izvještaju Tackling Wasteful Spending on Health jedan od deset pacijenata nepotrebno je stradao primajući zdravstvenu skrb, dok je čak 10 posto sredstava bolnica utrošeno na saniranje grešaka koje je bilo moguće spriječiti, ili na liječenje bakterijskih infekcija zadobivenih tokom bolničke njege.
Izvještaj se, između ostaloga, bavi percepcijom korupcije u zdravstvu, ali i tzv. operativnim rasipništvom pri čemu se ističe da troškovi privatnog zdravstvenog osiguranja imaju veće administracijske troškove koje bi se bolje moglo usmjeriti na samo liječenje pacijenata.
Generički vs. brendirani lijekovi
Zanimljiv je, i izrazito važan aspekt koji se tiče upotrebe brendiranih naspram generičkih lijekova. Dok farmaceutske kompanije provode brojne tužbe protiv zemalja koje umjesto skupih brendiranih lijekova koriste značajno jeftinije generičke, u studiji OECD-a zauzima se suprotan stav te se upozorava da je upotreba generičkih lijekova u nekim zemljama članicama izrazito niska i iznosi oko 10 posto, dok je cijena takvih lijekova i do 85 posto jeftinija od brendiranih lijekova. Potrošnju skupih brendiranih lijekova umjesto jeftinih generičkih, OECD smatra još jednim oblikom rasipništva i neodgovorne potrošnje novaca u ovim sustavima.
Studija jednoznačno zaključuje kako u slučajevima niske upotrebe generičkih lijekova odgovornost za taj oblik rasipništva sredstava u zdravstvu leži na regulatorima, odnosno državi. Ovdje se onda otvara Pandorina kutija korupcije u zdravstvu te podjele odgovornosti između farmaceutskih kompanija i državnih službenika te liječnika. Najnoviji primjer korupcije koju potiče farmaceutska industrija je slučaj grčke tužbe protiv švicarskog Novartisa kojeg se sumnjiči za podmićivanje preko 4000 liječnika u Grčkoj s ciljem poticanja upotrebe Novartisovih proizvoda.
Glasnogovornik Europske komisije Enrico Brivio za Euractiv je kazao kako Komisija pozdravlja studiju OECD-a “jer je ona u sukladnosti sa Komisijinim pristupom međusobne kooperacije europskih zdravstvenih sustava”. Radi se dakako o nonsensu. Europska komisija u “komunikeu” na kojeg se poziva Brivio ništa ne govori o strožoj regulaciji farmaceutskog tržišta, stoga će buduća namjera Komisije da ograniči profite farmaceutskih giganta u korist jeftinijih generičkih lijekova ovisiti dakako o pritisku na Komisiju.