Ponekad imamo tu privilegiju da možemo u real time-u promatrati “oslobađanje tržišta” u pojedinim sektorima. Možda smo tu nesretnu privilegiju i previše puta iskusili u posljednjih tridesetak godina, ali svaku valja iskoristiti za potencijalno usvajanje novih političkih lekcija. Sukladno pregovorima o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, do 1.1.2017. moralo je biti potpuno liberalizirano tržište kabotaže (prijevoza putnika). No, izbori pred kraj 2016. godine i krajnje nestabilna vlada Tihomira Oreškovića učinili su da se rok pomakne za godinu dana, na 1.1.2018.
Najzanimljvija dinamika očekuje se u trajektnom prijevozu putnika u kojem je do sada dominirala državna kompanija Jadrolinija. U iscrpnom prikazu pred-liberalizacijske situacije koju donosi Novi list, ističe se kako je u Hrvatskoj trenutno isplativo samo pet trajektnih linija: dvije sa Cresom te po jedna s Pagom, Rabom i Bračom. Na četiri od tih pet linija koncesiju ima Jadrolinija, dok onu s Rabom drži Rapska plovidba. Pored najočitijeg faktora isplativosti, broja putnika, nezanemariv faktor je i blizina otoka koja sa sobom nosi manje troškove. Iako će koncesije na nabrojane linije biti najprivlačnije, država će nastojati i one manje profitabilne učiniti atraktivnim nižim cijenama koncesije. Iako, teško se oteti dojmu da će na njima i dalje ploviti Jadrolinijini trajekti.
Obalne specifičnosti
Kako navode u Novom listu, glavnu konkurenciju Jadroliniji i ovdašnjim privatnicima trebale bi predstavljati talijanske i grčke kompanije. No i njih, pogotovo talijanske, zbog specifičnih uvjeta, očekuju brojne prilagodbe ako se žele uključiti. Naime, trajekti većih talijanskih kompanija kao što su SNAV ili Tirrenia Group uglavnom plove po Mediteranu na puno dužim relacijama i nisu sasvim pogodni, veličinom i drugim obilježjima, za kratke linije koje čine većinu na našoj obali Jadrana. U sličnoj situaciji se nalaze i grčke kompanije. Premda tamošnje manje kompanije imaju trajekte pogodne za hrvatsku obalu, oni su već “zaposleni” u Grčkoj. Postoji mogućnost da se one veće aktiviraju na ovdašnjem tržištu kupnjom novih brodova.
Zasad je neizvjesno kako će se odvijati tržišna utakmica, uz naglasak da je Jadrolinija zbog prilagođene flote i iskustva u prednosti. Natječaji za 47 linija bit će sukcesivno objavljeni do početka ljeta, a iz Agencije za obalni linijski pomorski prijevoz se saznaje da su se pojavili neslužbeni upiti od stranih brodara. Također, vidljivo je da se Jadrolinija i Rapska plovidba pripremaju za konkurencijske izazove gradnjom novih trajekata. Valja istaknuti da je jedan od uvjeta za dobivanje šestogodišnjih koncesija i poznavanje hrvatskog jezika za pomorce, kao i ispunjavanje hrvatskih standarda za dobivanje certifikata i potvrde, čime se nastoji zaštiti ili privilegirati domaća radna snaga. Dakle, treba sačekati i vidjeti ishod natječaja za koncesije, ali kao što smo napomenuli na početku, ova liberalizacija predstavlja vrlo pogodan okvir za razumijevanje toliko mistificiranog odnosa države i tržišta.