Kao što se moglo i očekivati, rumunjska je vlada jučer preživjela parlamentarno izglasavanje nepovjerenja. Zahtjev za smjenom vlade, potaknut višednevnim masovnim prosvjedima, potpisala su 123 zastupnika oporbenih stranaka desnice i desnog centra. S obzirom na to da vladajući socijaldemokrati (PSD) zajedno s koalicijskim partnerima kontroliraju 60% parlamenta, zahtjev oporbenjaka nije mogao proći. Kako prosvjednici ionako nisu iskazivali podršku opoziciji, institucionalna artikulacija njihova zahtjeva prebacila se na predsjednika Klausa Iohannisa.
Podsjetimo, prosvjedi su buknuli nakon što je vlada zaobilazno uvela uredbu kojom bi se ublažile kazne za slučajeve korupcije ispod procijenjene štete od 44 tisuće eura, čime bi se zapravo amnestirali brojni politički dužnosnici uhvaćeni pri zloupotrebi položaja i ovlasti, a među njima i predsjednik PDS-a Livio Dragneu. U međuvremenu je vlada povukla spornu uredbu i smijenila ministra pravosuđa, no to nije zaustavilo prosvjede koji su krajem prošlog tjedna dosegnuli vrhunac masovnošću i zahtjevom za ostavkom čitave vlade. O kompleksnijoj klasno-socijalnoj pozadini koja stoji iza navodno striktno antikorupcijskih prosvjeda na Biltenu smo pisali prije dva dana.
Da je pozadina kompleksnija, svjedoči i ustrajnost prosvjednika. Ali, paralelno, ostankom u antikorupcijskom registru sve se više sužuje prostor za politički razvoj prosvjeda. Toga je svjestan i Klaus Iohannis koji je izjavio da novi izbori ne dolaze u obzir, čime je zapravo potvrdio legitimnost vlade. Ali niti povlačenje uredbe i ostavka ministra pravosuđa nisu dovoljni po njemu: “Moramo da se krećemo između ova dva ekstrema”. Polugu balansa Iohannis je iznašao u ideji referenduma o korupciji. Međutim, predsjednik još nema blage veze kako bi to referendumsko pitanje o korupciji glasilo. S obzirom na to da pitanje “Jeste li za korupciju?” nije baš najprikladnije, predsjednika čeka težak posao u smišljanju politički efektnog referendumskog pitanja.