Premda su mnogi predviđali kako će nova makedonska vlada na čelu sa Zoranom Zaevom imati ogromne probleme u preuzimanju vlasti nad državnim aparatima i institucijama koje je VMRO-DPMNE de fakto preuzeo, rijetko tko je mogao predvidjeti da će se problem pojaviti odmah pri formiranju vlade. Naime, makedonski predsjednik Đorđe Ivanov odlučio je ceremonijalni protokol dodjele mandata za sastavljanje vlade onome koji donese dovoljan broj potpisa pretvoriti u političku odluku s teško sagledivim posljedicama. Ivanov je naprosto odlučio da neće povjeriti mandat koaliciji socijaldemokrata (SDSM) i “albanske platforme” koju čine tri albanske stranke predvođene Demokratskom unijom za integraciju (DUI).
Svoju odluku je Ivanov nastojao legitimirati dvama razlozima: jednim traljavo formalnim, drugim skoro pa metafizičkim. Sporno mu je što je Zaevu trebalo više od predviđenih 10 dana da skupi dovoljan broj potpisa. U situaciji višegodišnje političke krize, kao i višemjesečnih postizbornih pregovora, sitno kašnjenje definitivno ne može predstavljati neoprostivu proceduralnu grešku. To je zapravo naznačio i sam Ivanov prije nego što je istaknuo drugi, ključan razlog. Ivanov tvrdi da je “albanska platforma”, koalicijski partner SDSM-a, zapravo lansirana iz Tirane i da bi njeno prisustvo u vladi značilo izravan udar na suverenitet Makedonije i unitarnost nacije. Ustvrdio je u svom saopćenju da je sadržaj te platforme protivan makedonskom Ustavu i da je “prihvaćanje stranih platformi” kažnjivo po Kaznenom zakonu.
Ipak, iza traljavog formalizma i metafizike makedonske nacije krije se jasna politička oklada do sada vladajućeg VMRO-DPMNE-a i njegovog lidera Nikole Gruevskog: neće se dopustiti niti formiranje vlade. Naime, Ivanov je na mjesto predsjednika došao upravo kao kandidat te stranke. Očito su se odlučili da im je proces predaje vlasti, bez obzira na poluge opstrukcije rada vlade kojima raspolažu, isuviše riskantan s obzirom na političku i kriminalnu prtljagu koju nose sa sobom. Potez Ivanova osudile se institucije tzv. međunarodne zajednice, među njima čak i NATO, a Zaev je taj čin proglasio državnim udarom. Treba vidjeti postoje li dovoljno snažni oblici pritiska nad Ivanovim da promijeni odluku, no čini se da sama priroda odluke jasno sugerira kako mirnog transfera vlasti teško može biti.