Ako ga se već izravno ne optužuje za Gulag i Staljinove čistke, Marxa se danas uglavnom smatra anakronim autorom. Eventualni blagonakloni pristup ide do toga da mu se prizna “deskriptivna” snaga Kapitala, ali uz upozorenje da se radi o deskripciji kapitalizma 19. stoljeća. Tada ne da nije bilo pametnih telefona i nanotehnologije, već nije bilo ni automobila, pa naprosto Marx nije mogao spoznati suvremeni kapitalizam čak i da je imao ispravan analitički aparat.
Uobičajen odgovor na ove zamjerke zasniva se na postavci da Marx u Kapitalu nije opisivao konkretni kapitalizam 19. stoljeća u Engleskoj, već se radilo o analizi tog načina proizvodnje u “idealnom prosjeku”. Dakle, Marx je analizirao fundamentalne društvene odnose neophodne za funkcioniranje kapitalističkog načina proizvodnje. Bez obzira na stalne mijene koje se događaju u razvoju tog načina proizvodnje, postoje neki temeljni odnosi koji ga čine kapitalističkim neovisno o konkretnim okolnostima. Iako je takav odgovor zamjerkama prilično uvjerljiv i poduprt sadržajem samog Kapitala, čini se da nam postaje sve manje nužan u obrani Marxove aktualnosti. Naime, sve više postaje dovoljan i spomenuti deskriptivni moment.
Pobuna radnica
U ponedjeljak su se pobunile radnice u kragujevačkoj tvornici Fora tekstil. Radilo se o koordiniranoj akciji radnica dvije smjena koje inače traju po 12 sati. Nakon što su radnice prve smjene odradile 8 sati, napustile su tvornicu, a na njihovo radno mjesto, 4 sata ranije, došle su radnice druge smjene i također odradile smjenu od 8 sati. Kako saznaje portal Mašina, uprava je odmah zaprijetila otkazima radnicama koje se bore naprosto za civilizacijski standard: osmosatno radno vrijeme. Prijetnje su se intenzivirale nakon što su mediji obratili pažnju na protest, a kako se saznaje iz sindikata, dvanaestosatno radno vrijeme nije jedini problem s kojim se radnice suočavaju u toj slovenskoj tvornici, tu je i problem prekovremenog rada i neplaćanja noćnog rada. Inače, riječ je o privatiziranoj bivšoj tvornici Zastava tapacirnica u kojoj se proizvode dijelovi interijera i konfekcije za automobile.
Zbivanja u kragujevačkoj tvornici vrlo lako se mogu ubaciti u poznatu Osmu glavu prvog toma Marxova Kapitala koja se bavi radnim danom, tj. uglavnom promjenama engleskog zakonodavstva o trajanju radnog dana od 1833. do 1863. godine, uslijed intenzivne klasne borbe. Za ilustraciju prilažemo jedan prigodan citat vezan uz organizaciju smjenskog rada u tadašnjim engleskim tvornicama: “…neprekidno trajanje procesa proizvodnje u toku 24 časa pruža vrlo dobru priliku da se prekorače granice nominalnog radnog dana. Tako, npr., u gore pomenutim vrlo napornim industrijskim granama zvaničan radni dan za svakog radnika iznosi većinom 12 časova noćnog ili dnevnog rada. Ali je prekovremeni rad preko te granice u mnogim slučajevima, da upotrebim reči engleskog zvaničnog izveštaja, ‘zbilja strahovit’.” Ne treba puno dodati.
Za samu konkretnu borbu kragujevačkih radnica referenca na Marxov Kapital nije važna, ali nam ovaj slučaj pokazuje da je za razumijevanje suvremenog kapitalizma ta knjiga itekako važna.