Krajnje visoka i opasna razina zagađenosti zraka u bosansko-hercegovačkim gradovima odavno je poznata stvar. No, uvijek je korisno i (potencijalno) politički plodno kad to potvrde svjetski autoriteti te kad se rezultati kompariraju s europskim trendovima. Tako je u rezultatima istraživanja koje je prošli tjedan objavila Svjetska zdravstvena organizacija, Bosna i Hercegovina zauzela prvo mjesto u Europi.
Dakle, BiH gradovi su vodeći u Europi po zastupljenosti mikrograma štetnih lebdećih čestica PM2.5 po kubičnom metru. Također, BiH je prva i po broju smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenim zrakom: 230 slučajeva na 100.000 stanovnika. Vrijedi zabilježiti i da BiH nije iznimka na Balkanu. Na drugom mjestu po razini onečišćenja prati ju Makedonija, dok po broju smrtnih slučajeva malo za njom zaostaje Bugarska. Na drugom kraju spektra, najmanje onečišćeni zrak je onaj u skandinavskim zemljama.
Da bi stekli nešto snažniji dojam o stupnju zagađenja, usporedimo situaciju u BiH s onom u Kini, zemlji dugotrajnog industrijskog buma i već poslovično prepoznate zagađenosti zraka u većim gradovima. Naime, dok u BiH prosječna zastupljenost štetnih čestica po kubičnom metru iznosi 55 mikrograma, a Kini je situacija tek neznatno lošija: 59 mikrograma. Kako to da zemlja izložena snažnoj deindustrijalizaciji ozbiljno konkurira industrijskom divu? Dva su razloga: preostala industrija, poput one u Zenici, oslobođena je brojnih ekoloških standarda u svrhu odražavanja poticajne poslovne klime, dok su stanovnici gradova s ugaslom industrijom, s obzirom na manjak radnih mjesta i novca, prisiljeni se grijati ugljenom i drugim krutim gorivima čime se zrak izrazito onečišćuje.