Prema vremenskim prognozama, temperatura bi se u pojedinim gradovima Grčke, uključujući i Atenu, do kraja tjedna trebala popeti na 42°C. To su temperature koje su u svakom slučaju neugodne, a povremeno i opasne za život i zdravlje, osobito stanovnicima velikih gradova u kojima niz faktora (poput prometa) dodatno pogoršava situaciju. No svemu ovome se posljednjih dana u brojnim grčkim gradovima pridodao još jedan problem: gomilanje smeća na ulicama. Ono je potaknulo nadležnu službu za javno zdravstvo da izda upozorenje stanovništvu i apelira na hitno rješavanje problema do kojeg je došlo uslijed višednevnog štrajka radnika gradskih čistoća.
Naravno, zdravstvena upozorenja se koriste kao dodatni pritisak na štrajkače koji su, da bi izbjegli linč u medijima, pristali očistiti ulice oko bolnica te lokacija koje su najugroženije. No to ne znači da odustaju od originalnog zahtjeva koji su postavili uoči skorog isteka ugovora za velik broj radnika. Oni traže da se ugovori “na određeno” dugotrajnijim zaposlenicima produže “na neodređeno”, kako bi mogli zaštititi i svoje zdravlje i budućnost, kao što čuvaju ono ostatka stanovnika tako što čiste smeće. No omogućavanje dostojanstvenih uvjeta rada za radnike javne čistoće moglo bi vlasti dovesti u probleme s vjerovnicima grčkog državnog duga.
Oni, naime, svoje odgode proglašenja grčkog bankrota (pogrešno nazivane “paketima pomoći”) uvjetuju time da umjesto izabrane vlade određuju pojedine elemente proračunske politike. Nesigurni uvjeti rada u čistoći su, prema njima, nužan preduvjet grčkog ekonomskog oporavka. U međuvremenu, pojedine su gradske vlasti, poput onih u Solunu, problem pokušale riješiti “alternativnim metodama”, odnosno angažiranjem privatnih tvrtki da provode čišćenje. Radnici tih tvrtki su ionako odavno odustali od ideje ikakvog dostojanstvenog rada, a njihovi poslodavci, zajedno s političarima, od koncepta javnih službi kao najefikasnijeg modela zaštite stanovništva.