Vijesti o brojnim društvenim, ekonomskim i političkim temama iz Bosne i Hercegovine prečesto počinju stranačko-birokratskom paralizom institucija, te nažalost na njoj i ostanu. Bilo da se radi o nepostojanju parlamentarne većine, nemogućnosti dogovora oko javnog proračuna, manjku komunikacije na razini Sarajevo – Banjaluka, ili potpunoj dugogodišnjoj disfunkcionalnosti Regulatorne agencije za komunikacije (i ukidanju analognog televizijskog signala uz istovremeno ne provođenje digitalnog čime se značajan dio javnosti u zemlji sa procijenjenih 40 posto informatički pismenih osoba ostavlja bez pravovremenih informacija), o brojnim spornim građevinskim energetskim i infrastrukturnim projektima ili kao što je slučaj danas, o Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Institucija koja treba nadzirati plasman i distribuciju lijekova u BiH već je četiri mjeseca u blokadi i ne funkcionira zbog gotovo difoltnog bosanskohercegovačkog razloga: mjesto ravnatelja agencije i njegovog zamjenika već pet godina (agencija je osnovana 2008. godine) stoje ispražnjeni jer se SDA i HDZ ne mogu dogovoriti oko kadroviranja. No, osim toga, Vijeće ministara BiH nije donijelo ni odluku na osnovu koje bi Agencija za lijekove plaćala mjesečnu nadoknadu članovima Komisije za lijekove. Pošto je komisija tijelo zaduženo za izdavanje dozvole za plasman novih lijekova, posljedica njezinog nefunkcioniranja jest blokada registracije novih lijekova koja traje od mjeseca maja. Lošu situaciju u Agenciji ilustrira i stanje s kontrolnim laboratorijem koji je u svojim počecima zapošljavao 55 radnika i radnica, no i to je broj koji je trenutno spao na 42 čovjeka.
Sve protiv pada profita
Potencijalne posljedice su velike, a prelijevaju se na zdravlje građana ali i javni federativni proračun. Stručnjaci upozoravaju da blokirane farmaceutske kompanije mogu zatražiti naknadu putem suda, zbog toga što Vijeće ministara već godinu dana ne donosi potrebnu odluku čime one gube pristup tržištu. No, to nije jedino rješenje za farmaceutske kompanije, drugo su već primijenili u augustu, uz pomoć Pravilnika o oblikovanju i kontroli veleprodajnih cijena lijekova koje je donijela Agencija. Njime je naime “uvedeno više reda u prometu lijekova sa esencijalne liste“, koji bi trebali pojeftiniti (očekivana ušteda iznosi 62 milijuna KM, a pojeftinjenje se očekuje za skupinu lijekova protiv raka). S druge strane, kako bi kompenzirale pad profita kompanije su povećale cijenu lijekova koji se izdaju bez recepta (čine 15 posto tržišta), pa je tako Aspirin poskupio za 90 feninga, dok su tablete protiv bolova Midol poskupile za 80 feninga.
Inače, zbog različite maloprodajne marže među entitetima lijekovi u Federaciji i dalje će biti skuplji od onih u Republici srpskoj. Prema pisanju BiH medija, građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji. Stoga kad iz granskih sindikata upozoravaju da “postojeća situacija nekome odgovara” ne radi se nužno o teoriji zavjere nego o upućivanju na nemar i nekompetentnost nadležnih.