Kada je 2009. godine svečano otvorena prva autocesta koja spaja Kosovo i Albaniju, odmah je nazvana “nacionalnom cestom”. Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu u obje zemlje još od početka 1990-ih. Njime se trebala prekinuti dugotrajna “razdvojenost albanske nacije” granicama koje su gotovo cijelo prošlo stoljeće bile teško prohodne. Izgradnja ceste prema Albaniji ujedno je služila kao još jedan dokaz nacionalne pobjede i sredstvo izlaska Kosova iz međunarodne izolacije. Ova veza koja Prištinu spaja s jadranskom lukom Drač se, doduše, više koristila za odlazak Kosovara na najbližu plažu, nego za međunarodnu trgovinu.
I taman kada su stanovnici obje zemlje navikli na ovu cestu i međusobne kontakte, na horizontu se pojavio ozbiljan problem, koji će korištenje znatno otežati. Naime, strani koncesionari su odlučiti uvesti sustav naplate cestarine, za što su nedavno kupili i potrebnu opremu. Naplata bi trebala početi u prosincu, najprije na dionici od Drača do Kukeša, na granici s Kosovom. Iako bi trebala iznositi svega pet eura za osobne aute, cestarina bi mogla biti veliki problem stanovnicima izoliranog i vrlo siromašnog sjevera zemlje. Da stvar bude gora, sustav naplate se pokreće prije nego što je sama cesta do kraja završena, odnosno prije nego su uvedene sve sigurnosne mjere.
Naravno, cestarina nije jedini način na koji investitor (korisnik koncesije na trideset godina) ostvaruje profit. Održavanje ceste u velikoj mjeri plaća država, koja se osim toga obavezala da će nadoknaditi eventualnu nezadovoljavajuću razinu prometa. Drugim riječima, koncesionar nema osobitih motiva da smanji cestarinu, jer zarađuje i kad nitko ne vozi. Uvođenjem cestarine će se u svakom slučaju obezvrijediti jedan od ključnih ciljeva nove ceste: povezivanje nerazvijenog sjevera Albanije s Tiranom i Prištinom. Kako bi izbjegao loš publicitet, koncesionar je velikodušno obećao da cestarinu neće naplaćivati vozilima hitne pomoći i vatrogascima.
Cesta koja je preskupa za korištenje bi, strahuju mnogi, mogla samo ubrzati već sada masovne odlaske iz tog područja u potragu za boljim životom u zemljama Zapadne Europe.