Sljedeće nedjelje održavaju se još jedni “izbori na kojima će se odlučivati o budućnosti Makedonije”. Radi se o lokalnim izborima na kojima će se, osim o gradonačelnicima i vijećnicima, odlučivati hoće li i putem lokalnih vlasti Makedonija dati podršku vladi na čelu sa Zoranom Zaevom iz socijaldemokratske stranke (SDSM) i hoće li to biti konačna presuda desetljetnoj vladavini desne stanke Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE), koja je i dalje na vlasti u 56 od 81 općinske jedinice.
Raspon tema u kampanji veoma je širok – preširok za lokalne izbore, a upravo se koalicija “Za bolju Makedoniju” koju predvodi VMRO-DPMNE trudi da tako bude. S mjesta opozicije, kritizira poteze aktualne državne vlasti i bavi se pitanjima kao što su makedonski odnosi sa susjedima, problemi s migrantima i drugim političkim i ekonomskim problemima koji nisu direktno vezani uz lokalne izbore. Pored toga, već disperzirana pažnja usmjerava se i na povezane incidente (kao što je pucnjava u Aračinovu ili razbijanje prozora štaba jedne lokalne partije u Skopju) pa “lokalne” teme i problemi još manje vidljivi. Iako se iz redova SDSM-a mogu čuti zahtjevi da se lokalni izbori bave lokalnim temama, i sami se naposljetku uvuku u “velike” debate “gruevizma” i “zaevizma”, hvaleći se pomacima koji su se dogodili za samo nekoliko mjeseci otkako su formirali novu vladu.
Lekcije s terena
Primjerice, tema koja glavnim akterima lokalnih izbora nije pretjerano izazovna, a izuzetno je bitna i trebala bi im svima bosti oči, problem je pristupa čistoj vodi i priključivanja na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Makedonija na svom teritoriju ima sasvim dovoljno vodenih resursa: ondje teče 35 rijeka i prostiru se 53 jezera, što prirodna, što umjetna. Međutim, distribucija pitke vode nije ravnomjerna. Prema podacima iz 2015. 43 posto makedonskog ruralnog stanovništva (a otprilike 37 posto ukupnog makedonskog stanovništva živi u ruralnim krajevima) ima problem nesigurne opskrbe pitkom vodom. Trenutno, prenosi Al Jazeera Balkans, samo petina ruralnih općina u Makedoniji pokrivena je vodovodnom i kanalizacijskom mrežom. No ni gradska vodoopskrbna mreža, posebice nakon velikih poplava 2016. čije posljedice nisu u potpunosti sanirane, ne opskrbljuje uvijek i svuda pitkom vodom.
Čista pitka voda stanovnicima ruralnih naselja često je jedini prioritet. S vremena na vrijeme o tome slušamo u kratkim televizijskim reportažama iz pojedinog sela ili općine. Jedno od mnogih takvih selo je Buzalkovo, u kojem živi oko dvije tisuće stanovnika albanske nacionalnosti, i u kojem nema vodoopskrbe. Oni su jasno dali do znanja da dok se ne riješi problem vode, njih ne može doticati nikakav politički ili diplomatski spor. Tako su se pokazali indiferentnima i za pitanje dvojezičnosti koje se posljednjih mjeseci prometnulo u gorući politički problem.