Promjene u klimi ostvaruju se prema udžbeničkim lekcijama: ne događa se ništa što nije najavljeno i događa se sve što je predviđeno. Pa ipak, vatrene, sušne i vodene stihije dočekujemo gotovo potpuno nespremni. Godine 2012. objavljivane su i u medijima gotovo jednoglasno kopi-pejstane studije koje su upozoravale na sve što smo otada do danas na Balkanu doživjeli. Brojne nadležne institucije najavljivale su različite intervencijske programe mahom svodeći ih na regresivne mjere, poput uklanjanja CO2 i drugih stakleničkih plinova iz atmosfere.
Na primjer, uvedene su javne subvencije na energetsku učinkovitost kućanstava, ali takve mjere u najboljem slučaju osiguravaju tek djelomičnu implementaciju, jer je dugotrajna ekonomska kriza u kombinaciji s nepovoljnim kreditima smanjila potrošnju građana. Kronični i strukturni nedostatak novih radnih mjesta sprječava ljude u upuštanju u rizik kredita. Posebno se to intenziviralo u Hrvatskoj nakon krize sa švicarskim frankom. Uvedeno je i trgovanje ugljikovim bodovima s učinkom statističke manipulacije ispuštanjem CO2 u atmosferu. Neko smo vrijeme u različitim dijelovima Europe imali subvencije na solarne panele, ali što je ovaj oblik elektrifikacije povoljniji, to je i otpor prema njemu veći. Umjesto na sunce, većina se stoga i dalje grije na plin, struju i drva. Uvedene su, ponegdje, zabrane na dizel automobile, ali isto tako i kvote na uvoz električnih, itd…
Progresivne mogućnosti
Progresivne mogućnosti – zelene tehnologije i drugačija organizacija ekonomije – nisu dovoljno razvijane, niti su zapravo dobile status prioriteta. Ova optužba svoje dokaze ima u Zimskom energetskom paketu Europske unije koji se umjesto fokusa na zelene tehnologije i resurse bavi ujednačavanjem europskog energetskog tržišta, što u prijevodu, za zemlje istočne Europe znači skuplju struju dobivenu iz tradicionalnih izvora, a radi ukidanja socijalne cijene. Ozbiljne promjene, ni one koje su bile lako izvedive, nisu napravljene ni u ekonomiji ni u javnim sustavima. Istina je, neke su kozmetičke mjere provedene, no njihovi su rezultati minimalni u odnosu na ono što se može učiniti s već postojećom tehnologijom. Ideja slobodnog tržišta sprječava drugačiju organizaciju ekonomije i adekvatne odgovore države na predstojeće nam krize.
Materijalna šteta se iz godine u godinu broji u sve većim mjernim jedinicama. Tako su poplave u sjeveroistočnoj Hrvatskoj 2014. godine uzrokovale štetu od 2,25 milijardi kuna. Dio je namiren iz proračuna EU, impresivan dio humanitarnim akcijama, a dio iz javnog proračuna. Nadležne institucije, posredstvom medija i javnosti, tada su se primarno zabrinule zbog zapuštene infrastrukture – npr. neodržavanih nasipa i nespremnosti javne uprave. Potom je donesen novi zakon o civilnoj zaštiti. A u proračunu za iduću godinu odredili nešto milijuna kuna više, ako se situacija, ne daj bože ponovi. A da će se ponoviti moglo se očekivati, kao što smo kazali na početku: izrađen je veći broj studija koje upozoravaju na sve češće prirodne katastrofe.
Opet “nespremni”
Usprkos svemu 2017. godinu dočekali smo nespremni, ma koliko se vojska pokazala učinkovitom. Suše u proljeće, požari u ljeto, poplave u jesen. Zelena akcija ističe kako je u 2017. u Hrvatskoj bilo 3000 požara više no u 2016. godini. A Zadar je u roku od jednog dana oborio svjetski rekord po palim oborinama.
Ukupna šteta tako za ovu godinu u Hrvatskoj iznosi 2,3 milijarde kuna. Od toga više od milijardu nastalo je u zadarskoj županiji u svega nekoliko dana obilnih kiša. U proračunu ponovno nema dovoljno sredstava za cjelokupnu sanaciju, a država poručuje građanima da osiguraju imovinu. Osiguravateljske kuće su povisile premije na prirodne katastrofe, a i ovako će njihove isplate pokriti tek 1,3 posto štete. Kako bi jasnije prikazala ove procese, Zelena akcija izradila je video kojim upozoravaju da je 2017. godina donijela razarajuće posljedice klimatskih promjena. Klimatske promjene ne događaju se negdje drugdje. Osjećamo ih itekako i u Hrvatskoj. Jedina županija koja nije prijavila štetu od prirodnih katastrofa ove godine u Hrvatskoj je Istra. Početkom 2018. HDZ najavljuje novu energetsku strategiju, ona osim povećanja dijela proračuna za prirodne katastrofe, i brigu o održavanju sektora civilne zaštite nužno mora uključiti i progresivne tehnološke i ekološke mjere ali i strože mjere i penale za tradicionalne fosilne izvore energije. Rješavanje ovog problema zahtijeva koordinirano djelovanje s više strana. Stoga energetska strategija mora biti sukladna onoj o sprječavanju klimatskih promjena.