Dok većina sektora hrvatske ekonomije bilježi makar stidljive znakove oporavka, građevinarstvo se i dalje nalazi u prilično nezavidnoj situaciji. Najbolji indikator takvog stanja su tzv. loši krediti u sektoru, to jest oni koji su nenaplativi ili djelomično naplativi.
Naime, prema analizi Hrvatske gospodarske komore, udio nenaplativih ili djelomično naplativih kredita u građevinarstvu iznosi čak 64% od ukupno izdanih kredita. Taj je udio gotovo pet puta veći od hrvatskog prosjeka. Monetarna vrijednost tih kredita iznosi 5,7 milijardi kuna što je za 3 milijarde više nego u prvom kvartalu 2010. godine, netom nakon izbijanja krize, ali i za otprilike isti iznos manje nego u 2015. godine kada je razina takvih kredita dosegnula vrhunac.
Europski trend
Prema analizi koju podastire Komora, radi se o materijalizaciji učinka krize koja je sektor građevinarstva zahvatila dublje i dugotrajnije. Važno je, također, istaknuti sljedeći podatak: udio loših kredita u građevinarstvu se od prvog kvartala 2010. godine do drugog kvartala 2017. povećao za čak 46,1%, dok državni prosjek iznosi tek 4,3%. Taj je udio rastao do 2015., a od tada stagnira.
Dakle, iako se ukupna vrijednost loših kredita vratila na razinu iz 2010. godine, njihov udio je puno veći. To je posljedica začaranog kruga: zbog tolikog udjela loših kredita, banke su sve opreznije u kreditiranju građevinarstva, a poduzeća se ne žele izlagati visokim kamatama kojima se banke štite od rizika, što dovodi do smanjenja razine kredita i sve težeg poslovanja za poduzeća.
Međutim, kako analiza otkriva, Hrvatska tu nije nikakva iznimka. U brojnim je europskim zemljama građevinarstvo krizom najpogođeniji sektor s najvišim udjelom loših kredita. Tako na razini eurozone udio loših kredita u građevinarstvu iznosi 19,5% i prednjači u odnosu na sve druge sektore.