Gotovo da nema relevantnijeg hrvatskog medija koji jutros nije prenio vijest Hrvatske informativne agencije (HINA) o štednji građana u bankama. Vijest je motivirana sutrašnjim Svjetskim danom štednje. U samom članku možemo saznati dosta o trendovima u štednji u Hrvatskoj, a zasniva se na podacima Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske udruge banaka (HUB) te na istraživanju o navikama štednje koje je za Erste banku provela agencija IMAS.
Ključan je podatak, ako usporedimo kraj kolovoza prošle godine s istim mjesecom ove godine, onaj o padu ukupnog depozita. S tim da se taj pad može pripisati smanjenju deviznih i depozita s valutnom klauzulom, dok je ukupni kunski depozit blago porastao. Primjetan i osjetno manji udio oročenih depozita. Takve trendove analitičari HNB-a pripisuju niskim kamatnim stopama na oročene depozite, kao i uvođenju poreza na kamatu na štednju, čime se štednja demotivira i potiče na traganje za alternativnim ulaganjima.
Radionice za djecu
Također, članak nam nudi i informacije o alternativnim ulaganjima, o kretanjima štednje u zadnjih 25 godina, kao i o prosječnom iznosu štednje u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Međutim, ono što frapantno izostaje u samom članku jest struktura sama štednje: koliko od ukupnog depozita, na primjer, je u rukama 10% najvećih štediša? Lišenih takvih podataka, dobivamo krajnje socijalno praznu sliku, imunu na razine društvene nejednakosti. Pod šifrom “štednja građana” nameće se prikaz štednje kao osobnog odabira, a ne kao mogućnosti zasnovanoj na dostupnosti financijskih sredstava.
Zato nije ni čudno da članak završava promoviranjem radionica štednje. U sklopu međunarodnog programa “Umjetnost štednje”, Privredna banka Zagreb će u 20 osnovnih škola u 9 hrvatskih gradova organizirati radionice “Djeca i štednja” i “Ti odlučuješ”. Ako već ne možemo saznati kakve društvene nejednakosti štednja skriva, barem će dijete učitelja i dijete bankara na radionicama imati jednak pristup obrazovanju o štednji. Pa tko bude bolji nek pobijedi.