Skopje, jedan od najzagađenijih gradova u Europi, mogao bi i ove godine obraniti tu titulu. Sezona grijanja, tijekom koje problemi zagađenja eskaliraju i u više gradova regije (Tuzla, Sarajevo, Tetovo), već je otvorena, a povišena koncentracija PM10 (čestice manje od 10 mikrometra koje se udišu zrakom i prodiru duboko u pluća) izmjerena je u pojedinim dijelovima Skopja. Tako je planina Vodno, na koju građani Skopja tradicionalno odlaze po svoju dozu čistog zraka, u ovo doba godine puna posjetitelja. No porast “posjetitelja” zabilježile su i zdravstvene ustanove jer im već sad dolazi velik broj bolesnika s respiratornim infekcijama izazvanim zagađenjem zraka.
Uz grijanje domaćinstava i ekološki neprilagođena vozila u gradskom prometu, u zagađenju skopjanskog zraka sudjeluju industrijski objekti poput cementare i željezare. Iz godine u godinu scenarij se ponavlja, kako u Skopju, tako i u drugim makedonskim gradovima i usprkos brojnim široko podržanim inicijativama, protestima i protestnim performansima, velikog napretka nema (ugradnja filtera na dimnjacima pojedinih tvornica nije previše popravilo situaciju). Prema podacima Instituta javnog zdravlja, utvrđeno je da zbog aerozagađenja u Makedoniji umre između 900 i 1.200 osoba godišnje, a do prije nekoliko godina brojke su bile i veće (1.350).
Usred političke krize koja je tresla Makedoniju i drugačijeg rangiranja važnih društvenih pitanja, godinama se onečišćenje makedonskih gradova ignoriralo. Nakon što je ove godine okončana desetogodišnja vladavina VMRO-a, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, pojavila se nada da će se konačno iznaći neko rješenje za ovaj problem. Međutim, osim najavljenog sastanka resornog ministarstva, pojedinih inspektorata i gradskih čelnika, još ne postoje konkretni planovi kako da se popravi kvaliteta zraka u makedonskim gradovima. Dotada je na Skopjanima da što češće pohode Vodno.