Kao što je bilo i najavljeno, rumunjska je vlada na čelu sa socijaldemokratima (PSD) odlučila usvojiti novi zakon o doprinosima koji bi taj teret prebacio s poslodavaca na radnike. Ohrabreni činjenicom da nedavni opoziv ministra financija Ionuta Mise nije prošao, poslali su zakon u parlament po hitnoj proceduri. No prosvjedi ne jenjavaju, i to čak s obje strane klasnog spektra.
Jučer je održan prosvjed ispred zgrade Vlade, a sindikati vrše pripreme za mogući generalni štrajk, iako se još ne može prognozirati koliko je to izvedivo. Nema sumnje da postoje energija i politička uvjerenost, ali prisutan je cijeli niz problema koji proistječu iz mizerne nedavne prošlosti sindikalnog djelovanja. Oni bi mogli ugroziti mobilizacijski i organizacijski kapacitet, a izazov predstavlja i poslovično mimoilaženje sindikata u javnom i privatnom sektoru. Ipak, za razliku od prethodnih napada na radnički standard, vidljivija je angažiranost radnika u privatnom sektoru, a čemu svjedoči i to da se trenutno najintenzivniji prosvjedi se odvijaju u postrojenjima Dacie (u vlasništvu francuskog Renaulta) gdje je prekjučer prosvjedovalo 10.000 radnika.
Proračunski rizici
Osnovni problem s novim zakonom je taj što ne sadrži mehanizam koji bi izravno prisilio poslodavce na povećanje plaće čime bi se kompenzirala davanja za doprinose koje će od početka iduće godine biti briga radnika. Drugim riječima, ako je minimalna plaća sada u Rumunjskoj 236 eura neto, ona će ostati ista i nakon 1.1.2018., samo što će radnici od tih 236 eura morati izdvojiti oko 25% za doprinose. Protiv ovakve “fiskalne revolucije”, glas nisu podignuli samo radnici već i predsjednik Klaus Iohannis, mnogi gradonačelnici, pa i ekonomski analitičari.
Za razliku od pojedinih poslodavaca koji u ovom potezu vide samo neposredni interes, oni s nešto širom perspektivom ukazuju na njegov recesijski potencijal. Naime, rekordni rast rumunjskog BDP-a od 6% prošle godine uvelike se temelji na potrošnji, za što je zaslužno vladino povećanje plaća početkom prošle godine. Ovakav udar na plaće će nužno ugroziti potražnju, a time i osnovnu polugu rasta. Niži stope rasta će, naravno, ugroziti i održivost državnog proračuna.
No, svi ovi problemi, od radničkih egzistencija do proračunskih rizika, ne brinu Vladu previše. Oni pak imaju oslonce koji jamče ispravnost poteza. Tako predsjednik PSD-a Victor Dragnea drži da prebacivanje doprinosa na leđa radnika neće smanjiti plaće jer: “Nijedan dobronamjerni biznismen neće iskoristiti ove promjene da sreže plaće.” Uvjerljivije bi bilo da je prognozirao kako će Djed Mraz platiti doprinose.