Sajmovi knjiga neizostavan su dio jesenskih kulturnih manifestacija u metropolama i velikim gradovima. Ove godine regija je bogatija za još jedan – sarajevski sajam “Knjige u nišama” koji se održao ovaj tjedan. Organizator sajma je novoformirana Zajednica izdavača i nakladnika u BiH, koja ujedinjuje sedam “većih” bh. izdavača koji, zasad, uspijevaju opstati na tržištu. Udruženo će se pokušati izboriti s krizom izdavaštva koja traje već dva desetljeća tako što će, riječima predsjednika Zajednice, “prestati kukati i optuživati druge”, misleći pri tom na državu koja sve manje brine za izdavačke, knjižarske i bibliotekarske djelatnosti.
Po završetku sajma, organizatori su s medijima podijelili svoj entuzijazam: “Knjizi smo vratili dignitet koji zaslužuje, a autore i izdavače stavili u prvi plan. U ovih pet dana postigli smo sve ono što smo planirali i najavljivali.“ Iako u sličnom tonu svake godine završavaju i poznati sajmovi iz susjedstva, primjerice beogradski i zagrebački, daleko od toga da je stanje izdavaštva i knjižarstva bilo koje od bivših jugoslavenskih država sjajno. Dovoljno je prisjetiti se nedavnog kolapsa hrvatskog knjižarskog lanca Algoritam koji je pogodio sve uključene u nakladničku industriju.
BHS-jezik ugrožava bh. tržište knjiga?
Bez obzira na to, bosansko izdavaštvo vjerojatno je najugroženije u regiji. Ondje ne postoji posebna stopa PDV-a na knjige i novine kao što postoji u susjednim zemljama, gdje ona iznosi 5-8 posto, nego ih zahvaća jedinstvena stopa od 17 posto. Također, kako svake godine opada izdvajanje državnih sredstava za kulturu (ove je godine svega 0,03 posto budžeta Federacije namijenjeno kulturi i sportu), ovogodišnji je budžet Fonda za izdavaštvo od 550 hiljada KM nedovoljan s obzirom na njegove zahtjeve.
Još jedan od problema koji muči bh. izdavače je rasprostranjeno piratstvo i nelojalna konkurencija iz susjednih zemalja, dakle, s istog jezičnog područja, pa je “cijela zemlja […] prekrivena šatorima u kojima se prodaju uglavnom nelegalno zatečene knjige, koje nemaju deklaraciju, carinu, nemaju označen PDV , nemaju označenu cijenu, a ljudi koji ih prodaju nemaju registriranu djelatnost […] jer se radi uglavnom o knjigama koje dolaze iz Srbije i Crne Gore.” Istovremeno, u svakoj od tih država, unatoč manjim ili većim državnim olakšicama ili poticajima, knjiga je nedostupan i relativno luksuzan proizvod. Tome svjedoči i tolika posjećenost sajmova koji su nekima jedina prilika u kojoj si mogu priuštiti kupovinu knjiga. Upravo zato, za dobrobit svakog čitatelja, treba težiti ambicioznijim ciljevima – napuštanju međunacionalnog natjecanja na tržištu knjiga i koordiniranom radu na poboljšanju izdavačke ponude na kojoj god verziji BHS-jezika.