Bivši makedonski premijer i čelnik stranke VMRO-DPMNE Nikola Gruevski predvodio je u Skopju proteklog tjedna prosvjede protiv uhićenja 36 članova svoje stranke uz optužbu za izazivanje nereda u Sobranju u aprilu ove godine. Nekoliko stotina ljudi stupalo je u utorak iza Gruevskog ulicama Skopja do lokacije kaznenog suda gdje su osumnjičeni bili pritvoreni čekajući pojavljivanje pred sucem istrage. Prosvjednici su tražili trenutačno puštanje na slobodu svih uhićenih jer se, po njihovom mišljenju, ovdje radi o “klasičnom primjeru političkog progona”. Kazao je to Gruevski na tiskovnoj konferenciji održanoj neposredno pred prosvjed, inzistirajući na tome da se radi o izravnom političkom napadu na njegovu stranku i makedonsku državnost i izvikujući floskule: “u pitanju je država. Ovo nije pravda. Zakoni se više ne primjenjuju. Ovo je talačka država!”
No, o tome tko je pokušao utaličiti Makedoniju jasno govore snimke nadzornih kamera iz Sobranja koje su javnosti postale dostupne čim je SDSM preuzeo vlast. Snimke su potvrdile, van svake sumnje, umiješanost VMRO-DPMNE-a u događaje od 27. aprila kada je skupina desničara “provalila” u parlament i napala SDSM-ove zastupnike kao i one albanskih stranaka. Zapravo, kao što je jasno vidljivo sa snimki, prosvjednike su u zgradu pustili zastupnici VMRO-DPMNE-a čime su stranku izravno doveli u vezu sa pokušajem rušenja ustavnog poretka. Podsjetimo, u utorak ujutro uhićeni su bivši policijski čelnik Mitko Čavkov kao i neki drugi policijski radnici, zatim parlamentarni zastupnici VMRO-DPMNE-a Krsto Mukoski, Žaklina Stefanovska i Ljuben Arnaudov, ali i kulturni radnici poput glumaca Vlade Jovanovskog, opernog pjevača Igora Durlovskog i redatelja Borisa Damovskog. Osnovno javno tužiteljstvo za procesuiranje organiziranog kriminala i korupcije, tereti ih za kazneno djelo terorističkog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti iz čl. 313 Kaznenog zakona. Ako ih se proglasi krivima, minimalna kazna za ovo djelo je 10 godina zatvora.
Farsa koju izvodi Nikola Gruevski ne prestaje. Izborno potpuno delegitimiran, usprkos najbogatijoj političkoj stranci u Europi, duboko premreženoj sa svim organima države, ovaj je tigar od papira sve karte svoje osobne slobode uložio na nacionalističku retoriku i imaginarne političke progone. Ono što je za njega politički progon, zapravo je implementacija floskule “institucija koje rade svoj posao”. Kako je sve relativno, govori i činjenica da je kao mjesto prosvjeda Gruevski odabrao ni više ni manje nego sam sud. Time je umjesto opovrgavanja optužbi koje mu se stavljaju na teret, samo dolio ulje na vatru kritičara koji ga optužuju za utjecanje na sudstvo. Ako išta ovaj prosvjed govori, onda je to da se trodioba vlasti, što se Gruevskog tiče, može slobodno ovjesiti mačku o rep. Naime, ako je on imao velike mogućnosti utjecaja na sudstvo, na temelju čega da sad vjeruje u njegovu neovisnost. Nakon niza godina neprihvatljivih političkih poteza Gruevski se sveo na dosadnog komarca. Za makedonsku javnost zadovoljštinu bi predstavljalo tek i njegovo uhićenje, no kao i obično, teško je vjerovati da će se to dogoditi.