U BiH se ovog tjedna ponovno, drugi put ovu jesen, razvila rasprava na temu “Upitnika Europske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo”. Dok je u susjednim zemljama ispunjavanje ovog velikog upitnika zahtijevalo nekoliko mjeseci, BiH s njim muku muči već godinu dana. Europska komisija nema namjeru dati BiH status kandidata dok se ne zadovolje svi uvjeti koje je EK postavila pred ovu državu, pa tako i ispunjavanje Upitnika. Dotad nemaju namjeru dati niti izvještaj o napretku BiH. Institucije EU čekaju da vlasti BiH dostave odgovore na Upitnik, “nakon čega će dostaviti mišljenje koje će uključivati i popratni analitički izvještaj”, prenosi N1.
Problem s Upitnikom je relativno nezanimljiva birokratska tema, no ovdje ga ističemo kao još jednu ilustraciju problema koje BiH ima zbog dejtonskog ustroja zemlje kojem je potrebna reforma. Naime, prvi problem proizašao je iz brojnih blokada, poput one Republike Srpske čiji je predsjednik Milorad Dodik u početku odbijao sudjelovati u izradi Upitnika. Drugi problem je bila činjenica da su na njega morale odgovarati sve razine vlasti, a ne samo centralna, što je bio slučaj s drugim zemljama regije. Treći problem su suprotstavljena mišljenja različitih institucija čije se stavove tražilo za izradu Upitnika.
Posljednji takav primjer je nesuglasje dviju obavještajnih agencija na temu oblika terorizma koji prijete BiH, pa posredno i Europi. Dok je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) na to pitanje odgovorila da se BiH suočava s istim oblicima terorizma kao i druge europske zemlje, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a ističe da se zemlja suočava s islamističkim prijetnjama, što je ponovno potpirilo političke sukobe.
Podsjetimo, Upitnik sadrži detaljnu listu pitanja koja svojom strukturom prati strukturu kriterija za članstvo u EU, a cilj je da se kroz odgovore napravi sveobuhvatan uvid u politički, pravni, društveni, ekonomski i administrativni sistem države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU, te ocijeni njegova kompatibilnost sa sistemom i vrijednostima koje postoje u EU i državama članicama. Broj pitanja u upitniku različit je od države do države te je u slučaju Hrvatske upitnik sadržavao 4.560, Makedonije 4.666, Albanije 2280, Crne Gore 2.178, te Srbije 2.483 pitanja. Europska komisija prilikom dostavljanja Upitnika utvrđuje rok u kojem se odgovori na pitanja trebaju dostaviti, što je obično 2-4 mjeseca. Za Hrvatsku je taj rok bio 3 mjeseca, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru 4 mjeseca, te Srbiju 2 mjeseca.
Primjer Upitnika tek je još jedna ilustracija disfunkcionalnosti entitetskog ustroja zemlje, svojevremeno “jedinog” načina organizacije teritorija koji je mogao dovesti do kraja oružanog sukoba, no danas, veliki kamen spoticanja normalnom funkcioniranju BiH.