Prve proteste u novoj godini u Rumunjskoj organizirali su obiteljski liječnici nezadovoljni nefunkcionalnim rumunjskim zdravstvenim sustavom koji otprilike podjednako stvara neprilike i njima, liječnicima, i pacijentima. Počevši prije tjedan dana, udruženi liječnici obiteljske medicine odlučili su prestati obavljati usluge za koje naknadu plaća CNAS, državna zdravstveno-osiguravajuća kuća, pa, na primjer, ne vrše izdavanje recepata koji su na teret tog osiguranja. Većina njih, svjesna da takav protest ne može proći bez posljedica za pacijente, daje im barem besplatno savjetovanje.
Osim liječničkih plaća koje su među najnižima u Europi, liječnici obiteljske medicine nezadovoljni su teškim radnim uvjetima, manjkom resursa (instrumenata i potrošnog materijala), a pored toga zagušuje ih nepotrebna birokracija i gomila dodatnih administrativnih poslova. Stoga je među prvim njihovim zahtjevima veće izdvajanje za primarnu zdravstvenu njegu, jer predviđenih 5,8 posto budžeta državnog fonda za zdravstveno osiguranje nije dovoljno. Tvrde da bi za njeno normalno funkcioniranje trebalo osigurati barem 10 posto istog budžeta.
Pacijenti na prvom mjestu?
Liječnici okupljeni oko Nacionalnog udruženja liječnika obiteljske medicine (SNMF) počeli su vršiti pritisak na vladu još u novembru prošle godine, protestom na središnjem gradskom trgu u Bukureštu, no ništa se dosad nije popravilo. Kada su protest premjestili u svoje ordinacije, ministar zdravstva Florian Bodog ih je optužio za neodgovornost i posegnuo za klasičnom denuncijacijom protesta medicinskih radnika, ukazujući na navodno zanemarivanje pacijenata. A da situacija s pacijentima ne bi eskalirala, tu je kratkoročni kompromis: u CNAS-u su stavili na listu 59 medicinskih stanja u kojima ljudi mogu dobiti lijekove bez liječničke preporuke.
No trenutno s CNAS-om više ne želi surađivati oko 2,5 tisuće liječnika, a to znači da preko 4 milijuna pacijenata ostaje bez svog obiteljskog liječnika. Iako u javnosti možda najpodcjenjenija grana medicinske struke, obiteljska medicina igra veoma važnu ulogu. Obiteljski liječnici, kako kaže jedan od njihovih rumunjskih predstavnika, “u nekom funkcionalnom zdravstvu rješavaju oko 80-90 posto slučajeva bolesti i s manjim troškom nego bolnice i ambulante. Nažalost, u Rumunjskoj taj postotak iznosi tek nešto iznad 70 posto”. Ipak, bez njih bolnice i ambulante bile bi pretrpane i cijeli bi sustav mogao doživjeti kolaps.
Iznimno loš status obiteljskih liječnika danas, u zemlji koja je od pristupa Europskoj uniji (2007.) u “odljevu mozgova” izgubila preko 15 tisuća liječnika, zasigurno će se odraziti i na budućnost. Obiteljska medicina postat će zadnji izbor mladih specijalizanata, koji ionako kao rezervu imaju bijeg u inozemstvo.