Crnogorski Zavod za statistiku (Monstat), nedavno je donio svoju procjenu vrijednosti minimalne potrošačke košarice za mjesec januar. Njihovi najnoviji podaci pokazuju da minimalna potrošačka košarica u kojoj se nalaze “hrana, neprehrambeni proizvodi i usluge, kojima se omogućava održavanje života i radne sposobnosti” (za četveročlanu porodicu) iznosi 628,2 eura dok je prosječna neto zarada 511 eura.
Ti su podaci iznenadili većinu građana koji su anketirani na podgoričkim ulicama i koji su mahom potvrđivali promašenost ove procjene. Pridružile su im se i nevladine organizacije koje su putem medija podsjetile da u Crnoj Gori “54 odsto zaposlenih ili oko 98.000 ljudi prima zaradu manju od 250 eura, da je 50.000 nezaposlenih i da preko 60 odsto ili 68.000 penzionera ima penziju manju od 250 eura” te da je minimalna plaća 193 eura, a socijalna pomoć 66 do 127 eura. Još više je iznenadio izračun Monstata da su za dnevnu ishranu jedne osobe u Crnoj Gori, dakle tri obroka, dovoljna dva eura te činjenica da je potrošačka košarica “pojeftinila” u odnosu na prethodnu godinu (a da to pojeftinjenje nitko ne primjeti).
Objava je imala velik odjek u javnosti. Mediji, nevladine udruge i građani pitali su se na osnovu kojih proizvoda i kojih cijena je zavod došao do te računice, posebice što je donedavna praksa bila da se uz izračun navede i kompletan popis proizvoda koji ulaze u košaricu (npr. ako je na listi šampon, navodi se vrsta proizvoda, cijena jednog artikla i količina dovoljna za jedan mjesec). Tako primjerice, Monstatova zamišljena četveročlana obitelj sa 3,6 eura može zadovoljiti mjesečne potrebe za ribom, što je prilično nerealno, čak i da se radi o sardinama iz konzerve.
U Monstatu su se od ovih kritika dugo branili ignoriranjem, a zatim je na jučerašnjoj press-konferenciji pomoćnik direktora Monstata pokušao objasniti novu metodologiju obračuna. Ona se “zasniva na međunarodnom standardu o minimalnom dnevnom unosu kalorija propisanom od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA) i organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO)”, gdje se kao norma potrošnje uzima 2.211 kalorija dnevno. A Monstatov je popis namirnica koje ulaze u potrošačku košaricu kraći jer su s njega maknute nezdrave namirnice.
Takvo objašnjenje ne ulijeva previše povjerenja u ozbiljnost rada zavoda. A ako će se njihov zamišljeni siti građanin pridržavati i predviđenog budžeta i propisanog kalorijskog unosa, za njega rješenje može biti samo jedno: Neka jede kolače!