Proturječja europske politike azila toliko su velika da je održivost ove politike izuzetno sporna. Hrvatski mediji javljali su jučer kako obitelj djevojčice Medine koja je prije tri mjeseca stradala pod naletom vlaka na prugi između Hrvatske i Srbije, ponovno pokušava neuspješno ući u zemlju. Tragična smrt djeteta pružila je ovoj obitelji, barem nakratko, neki oblik sigurnosti, no hrvatska policija stala je tome na kraj. Are You Serious je na svojim Facebook stranicama izvijestio o telefonskom pozivu od 8. marta ove godine, što su ga zaprimili od djevojke koja se kretala u skupini od 19 osoba među kojima je bilo i 11 djece, a od toga su čak dvije male bebe. Nalazili su se u blizini sela Strošinci na teritoriju RH. Djevojka je zamolila AYS da u njihovo ime kontaktira policiju i obavijesti ih o njihovoj namjeri da zatraže azil u RH. Svi zajedno bili su gladni i promrzli te su željeli zatražiti azil u Hrvatskoj.
Traženje pomoći od AYS nije bila prva opcija ovim izbjeglicama, njima su se naime obratili tek nakon podsmjeha i aktivne indolencije koju su dobili od hrvatske policije. Policijska ophodnja kojoj su se prvoj obratili umjesto zakonom propisanih praksi dala im je samo podsmijeh, propustila pozvati liječničku pomoć za djecu, te ih detaljno pretražila. Iz AYS upozoravaju da je posebno skandalozno što se radi o istim uvjetima kakvi su vladali onu noć kada je malena Madina nastradala.
Policijski podsmijeh
Kako piše portal Telegram, hrvatska policija niječe bilo kakvo postupanje prema ovoj skupini izbjeglica. Ni to ne čudi, s obzirom na to da su ovim naredbama odozgo prethodile druge “upute” odozgo, one iz EU i Njemačke. Ono što je najproblematičnije ovdje je što je jedna praksa propisana pravilima, a druga se provodi na terenu. Ne čudi stoga što je Organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) preporučila je Odboru za prava djeteta Ujedinjenih naroda da pozove Hrvatsku da istraži navodno neetično postupanje nad djecom migrantima i tražiteljima azila, stoji u objavi organizacije.
Europski sud pravde još je u julu 2017. godine presudio da je Hrvatska prekršila zakone EU-a dopustivši tražiteljima azila da prijeđu u Sloveniju i Austriju bez provjere njihovih zahtjeva. Iz ove su presude jasne i namjere Europskog suda – izbjeglice ne pustiti da idu kamo hoće već ih zadržati u prvoj sigurnoj zemlji, na periferiji EU gdje ovi ljudi ne žele živjeti jer im se ovdje ne otvaraju nikakve mogućnosti. HRW navodi kako su tražitelji azila i djeca izbjeglice i dalje žrtve društvene izolacije te da imaju poteškoća u pristupu obrazovanju i učenju jezika. Dodaje kako su djeca bez pratnje stavljena u institucije za djecu koje nemaju odgovarajuće kapacitete za njihovu zaštitu i brigu te da samo jedno od 30 neregistrirane djece pohađa akademsku godinu 2017./2018.
Hrvatska do augusta 2017. primila 1262 zahtjeva za azilom, od kojih je 76 tražitelja dobilo neki oblik zaštite, dok je do kraja rujna Hrvatska iz Grčke i Italije preuzela 78 azilanata. Prema najnovijim službenim podacima, Hrvatska je do kraja prošle godine primila 60 ljudi iz Grčke, 21 osobu iz Italije i sedam sirijskih obitelji iz Turske koje broje 48 ljudi. Prema sustavu kvota, preuzela je obvezu primiti 1583 azilanta. Prema podacima MUP-a u 2017. godini 1887 osoba tražilo je međunarodnu zaštitu, a najviše iz Afganistana, Pakistana, Sirije i Turske. Od tog broja 211 osoba dobilo je međunarodnu zaštitu, a 311 bilo vraćeno iz neke druge države članice EU na temelju Dublinske uredbe. Trenutno u prihvatilištima za tražitelje azila boravi oko 430 osoba.
Nastavljanje protjerivanja
Inicijativa Dobrodošli!, Centar za mirovne studije, Are You Syrious? i No Name Kitchen predstavili prošloga tjedna četvrti izvještaj o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz Hrvatske. Upozorili su da s obzirom na učestalost i na obrasce policijskog postupanja koji su vrlo slični, ne radi o izoliranim i sporadičnim slučajevima nezakonitih protjerivanja već o planskim i sustavnim mjerama lišavanja slobode bez pravne osnove, uskraćivanju pristupa međunarodnoj zaštiti te kršenju načela non-refoulement. Također su istaknuli kako je UNHCR Srbija u 2017. zabilježio 3242 slučaja nezakonitih protjerivanja izbjeglica iz Hrvatske, pri čemu mnoge izbjeglice tvrde da im je bio uskraćen pristup sustavu međunarodne zaštite te da su rutinski bile zlostavljane. Tako je Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku.
MUP po običaju sve opovrgava, ne podastirući dokaze da se to nije dogodilo, već pokušavajući prebaciti odgovornost na izbjeglice, ali i na organizacije i institucije koje su upozorile na nasilje. Čak i na Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koje je u četvrtak sazvalo tematsku sjednicu o uskraćivanju međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, MUP je nastavio po svom, iako nije odgovorio gdje su nestale snimke baš u vrijeme u kojem je prijavljeno da se dogodilo nasilje. Odboru je prisustvovala i pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja je ponovila zaključke iz dopisa poslanog DORH-u, ali i Pravobraniteljica za djecu Helena Pirnat Dragičević , koja je istaknula da smo kao država u ozbiljnim problemima, ako je istina da policija vraća djecu, jer stručnjaci moraju utvrditi interes djeteta. I dodala kako je plaši ako djecu migrante doživljavamo kao prijetnju.
Emigrira se i dalje
UN-ov izvjestitelj upozorava kako su osobe koje se bave zaštitom prava izbjeglica izloženi prijetnjama i kriminalizaciji svog rada i istaknuo kako države imaju obvezu zaštiti ih. Naime, predstavljajući svoje najnovije izvješće, Michel Forst specijalni izvjestitelj UN-a o stanju osoba koje štite ljudska prava, izjavio je kako su osobe koje štite prava ljudi u pokretu u svom radu suočeni s prijetnjama i ograničenjima bez presedana, kao i sveprisutnom diskvalifikacijom i kriminalizacijom. Prema istraživanju, osobe koje štite prava izbjeglica suočavaju se s preprekama u radu, uglavnom zbog ograničenja pristupa ljudima, kriminalizacije i stigmatizacije te prijetnji ne-državnih aktera, poput organiziranog kriminala ili državnih subjekata koji pružaju usluge ljudima u pokretu.
Podsjetimo, samo od početka ove godine, 414 ljudi smrtno je stradalo na Mediteranu, dok je 10.114 izbjeglica preko Mediterana došlo u Europu u ovoj godini. Više od 50% ih je stiglo u Italiju, a ostali su dospjeli u Grčku i Španjolsku. U istom razdoblju i na ista odredišta prošle godine stiglo je 16.806 ljudi, dok ih je 2016. stiglo 116.005. Ovo je još jedan pokazatelj kako Europska unija još nije osigurala sigurne i legalne putove za ljude u potrazi za sigurnošću.