Ostavka slovenskog premijera Mire Cerara taktički je potez, smatraju Biltenovi izvori u Sloveniji.
Na iznenadnoj tiskovnoj konferenciji održanoj nakon sinoćnje sjednice slovenske vlade, premijer Cerar podnio je ostavku iznenadivši time svoje koalicijske partnere. Prema njegovim riječima: “Danas se prelila čaša, projekt Druga pruga – željeznička pruga Divača – Kopar – doživjela je novi udarac koji su uzrokovali oni koji žele zaustaviti razvoj Slovenije. U tome ne želim sudjelovati”.
Kako prenose brojni mediji, Cerar je ostavku podnio nakon što je Vrhovni sud poništio rezultate referenduma održanog u septembru na temu željezničkog projekta vrijednog milijardu eura, što je bio najveći investicijski program vlade. Taj je projekt trebao slovenskoj luci Kopar osigurati prednost nad lukama u Rijeci i Trstu,a potencijalni zainteresirani investitori bili su i Mađari.
Projekt je u javnosti popraćen uz nekoliko prijepora: prvi je bio dakako sam referendum o gradnji pruge. Njegovi inicijatori, građanska inicijativa Davkoplačevalci se ne damo koju je vodio inženjer Vili Kovačič, a koju je podržala i desno orijentirana Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, zainteresirana za rušenje projekata konkurencije, kritizirala je period pripreme referenduma argumentima da je kampanja tako formirana da Cerar onemogućava iznošenje negativnih argumenata o Zakonu o gradnji pruge, a osporavalo se i financiranje kampanje.
Niz problema
Zatim, referendum je prošao, ali na sličan način kao i EU referendum u Hrvatskoj – naime, na njega je izišlo samo 25 posto stanovništva i od te četvrtine od ukupnog broja glasača 53 posto njih bilo je za gradnju pruge, dok je 47 posto njih bilo protiv.
Inicijativa je tvrdila da je projekt pogrešno prikazan jer će činjenica da pruga prolazi kroz krški krajolik značajno povećati troškove projekta na 1,5 milijardi eura. Ali i da zakon kao i predviđeni plan gradnje nije spriječio klijentelističke odnose države i investitora. Potom se dogodio skandal s maketom pruge čija je cijena zbog “greške u Excel tablici” ispala 140.000 eura. No, slovenska javnost ovo tumači kao kartelizaciju i nesposobnost vlade: ponuđač koji je ponudio cijenu od 140.000 eura zapravo da izradu makete u podizvedbu za 70.000 eura i ostatak se sprema u džep. Posljednji skandal je dakako Vrhovni sud koji je poništio referendum (zbog nepravilnosti u financiranju kampanje) i time de facto srušio ovaj projekt težak milijardu eura.
Cerarovim problemima tu nije bio kraj. Ovog su tjedna propali i intenzivni pregovori sa sindikalnim središnjicama u javnom sektoru na temu Zakona za uravnoteženje javnih financ (ZUJF). Radi se o zakonu koji je bio glavno utjelovljenje mjera štednje u Sloveniji u periodu nakon 2009. godine. Tada je nastao i pad BDP-a. A ZUJF je utjecao domino efektom na desetine drugih zakona, omogućio je npr. linearno snižavanje plaća u javnom sektoru od 8 posto, zabranio zapošljavanja i otežao pokretanje štrajkova. Ova konfederacija u posljednjih je mjesec dana organizirala već dva štrajka, što je dodatno otežalo poziciju Cerara.
No, kap koja je možda zaista prelila Cerarovu čašu, smatra Dragan Nikčević iz Levice, činjenica je da vladajuća koalicija od početka ove godine uopće ne funkcionira kao jedna cjelina već svaka stranka u koaliciji donosi odluke samostalno. U tako lošoj komunikaciji vlade, ne čudi iščuđavanje Cerarovih koalicijskih partnera nad njegovom ostavkom. Naši slovenski sugovornici smatraju da se zapravo radi o racionalnom Cerarovom potezu da se “makne iz središta javne paljbe”, a jedina posljedica može biti pomicanje datuma izbora.