Pozicija Republike Srbije kao kandidata za članstvo u EU s jedne strane i suradnja s Rusijom s druge, omogućava ovoj zemlji da se pozicionira kao posrednik između dvije strane, između Istoka i Zapada. Reizvoz ruskog plina drugim zemljama točno je takva prilika. Dok je Rusija pod sankcijama EU i dok je službena politika Unije smanjenje ovisnosti o ruskom plinu (usprkos očitim proturječjima poput Sjevernog toka 2) Rusija ne može po slobodnotržišnim uvjetima prodavati plin EU. Srbiju kao još uvijek ne-članicu Unije ništa ne obvezuje da slijedi ista pravila. Specifična pozicija u kojoj se Srbija nalazi omogućava ovoj zemlji da je iskoristi za svoj ekonomski napredak.
Nakon samita u Kremlju krajem decembra prošle godine počelo se govoriti o tome da će Rusija izmijeniti sporazum o isporukama prirodnog plina iz Rusije u Srbiju, i dozvoliti ovoj zemlji da ruski plin dalje prodaje drugim zemljama, a sada smo sve bliže i realizaciji tog plana. Ruski glasnik najavio je da će Moskva staviti van snage dio sporazuma koji određuje da se ruski prirodni plin može prodavati samo na srpskom tržištu. Sporazum obuhvaća period od 2012. do 2021. godine i predviđa isporuku do pet milijardi kubičnih metara godišnje.
Kako bi ovo mogla provesti u djelo, Srbija će morati izgraditi nove plinovode. Trenutno su njezine cijevi spojene samo na Bosnu i Hercegovinu, no od decembra na ovamo počelo se govoriti o izgradnji posebne grane plinovoda od Dimitrovgrada do Niša. Srbija će pritom biti zadužena za izgradnju plinovoda sa svoje strane do bugarske granice, a bugarska od Crnog mora do granice sa Srbijom. Plinovod će biti dvosmjeran na relaciji Bugarska – Srbija. Pošto Rusija planira 2019. godine ukinuti plinovode preko Ukrajine, ovo je jedna od nekoliko alternativnih ruta za dovođenje ruskog plina na područje jugoistočne Europe. Za Srbiju je ovo, zasad, izvrsna geopolitička pozicija. Postojeća infrastruktura planirana za Južni tok samo će se prilagoditi novom projektu, tako je i firma naziva Južni tok koja je trebala projektirati gradnju promijenila ime u Srpski tok i nastavlja raditi “po planu”. Projekt će financirati Srbijagas kratkoročnim kreditom od 15 milijuna eura, dok će cijeli projekt koštati 100 milijuna eura. Taj bi plinovod trebao biti dug 150 kilometara i godišnje prenositi oko 1,8 milijardi kubika plina. Bugarska je za gradnju ovog plinovoda dobila 45 milijuna eura od EU, a Srbija 49.7 milijuna eura.