Emisije stakleničkih plinova regulirane europskim tržištem ugljikovih bodova povećale su se u 2017. godini prvi put nakon sedam godina, a zbog povećanja industrijske proizvodnje, pokazuju to najnovije analize tržišta ugljikom. Europsko tržište ugljikovim bodovima (ETS) kontrolira otprilike 45 posto europskih emisija stakleničkih plinova. Trgovanje ugljikovim bodovima predstavlja najvažniju strategiju EU za borbu protiv klimatskih promjena, a o njenoj smo promašenosti pisali već mnogo puta.
Prema analizama koje je provela medijska kompanija Reuters pokazalo se da su firme (analiza je uključila 94 posto kompanija ETS sustava) koje sudjeluju na tržištu ugljikovim bodovima povećale emisiju stakleničkih plinova za 0,3 posto. U ovu jednadžbu nije uvršteno zagađenje koje proizvodi zračni promet gdje pak emisija stakleničkih plinova u 2017. iznosi 65,2 milijuna tona, što je povećanje od 6,1 posto u odnosu na prethodne cikluse mjerenja. Ukupno povećanje zagađenja u sustavu ETS-a koje proizvodi EU, s uključenim zračnim prometom iznosi 1,821 milijardi tona stakleničkih plinova, što je povećanje od 0,5 posto.
S druge strane, zagađenje proizvedeno grijanjem i snabdijevanjem električnom energijom palo je za 1 posto, što znači da prelazak na obnovljive izvore energije daje rezultate, međutim industrijsko zagađenje povećano je za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ekonomski rast EU prošle je godine iznosio 2,5 posto, piše Reuters, što je rezultiralo povećanjem emisije stakleničkih plinova. Stručnjaci upozoravaju da se prelazak na obnovljive izvore energije ne događa dovoljno brzo, posebno ako se u obzir uzme kontinuirano povećanje europskih energetskih potreba.
Prijeti nam prosječno povećanje temperature od 3,3 stupnja
Posebno je ovdje zanimljivo spomenuti, a u kontekstu kažnjavanja Poljske i medijske hajke i političkih pritisaka na istočnoeuropske zemlje Unije da se na popisu od 10 najvećih zagađivača nalazi čak 7 njemačkih energana i kompanija čija se sklonost ugljenu i plinu rjeđe problematizira u odnosu spram Poljske koja je apostrofirana kao najveći “poluter”. Ne treba pritom zanemariti niti činjenicu da je i dalje najveći europski zagađivač poljska energana na ugljen Belchatow koja je u 2017. u atmosferu ispustila čak 37,6 megatona CO2.
Institut za ekonomske i financijske analize IEEFA izdao je novu studiju u kojoj zaključuje da je Međunarodna energetska agencija navodila vlade i njihove energetske politike u potpuno suprotnom smjeru. Naime, cilj zaustavljanja rasta globalnih temperatura ispod 2 stupnja Celzijusa i politike kojima se on tobože pokušava realizirati – nisu kompatibilne. Svi scenariji, smatra IEEFA – bilo da se radi o nafti, plinu ili ugljenu nedosljedni su s klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma. Ako nastavimo ići istim smjerom, umjesto smanjenja porasta temperature, prijeti nam njen izraženiji rast od 2,7 do 3,3 stupnja.
Posljednje statistike potvrđuju dakle što su skeptici prema Pariškom klimatskom sporazumu predviđali. I Bilten je pisao o tome još 2015. godine upozoravajući da lobiranje za “promjenu diskursa” i ukidanje pravnih sankcija za kršenje sporazuma nema šanse dovesti do daljnjih uspješnih sanacija klimatskih promjena. I ne treba za takve zaključke imati pretjerano duboke uvide, osim onog osnovnog koji se neprestano ponavlja, a to je da kapital ima samo jedan cilj: realizaciju što većeg profita u što kraćem periodu i pritom, ovaj društveni odnos ne preže ni pred čime, pa tako ni pred klimatskim promjenama ili ljudima. Kontinuirano implementiranje pogrešnih politika vodi nas dakle u smjeru izumiranja: umjesto smanjenja posljedica klimatskih promjena, prijeti nam njihovo pogoršavanje. A društvene posljedice požara, suša, masovnog izumiranja vrsta i globalnih migracija neće rješavati RWE i drugi najveći zagađivači, već će one ponovno ovisiti o našoj vlastitoj organiziranosti.