Prema procjenama pojedinih medija, oko stotinu tisuća prosvjednika okupilo se ove subote u Budimpešti kako bi izrazili nezadovoljstvo mađarskom vladajućom strankom Fidesz. Do velikog okupljanja došlo je svega tjedan dana nakon što je ta ista stranka pod vodstvom premijera Viktora Orbána uvjerljivo osvojila dvotrećinsku većinu na parlamentarnim izborima. No takva je većina upravo i bila jedan od ključnih motiva za prosvjede. Naime, zbog izbornog sustava u kojem se većina zastupnika bira jednostavnom većinom, Orbánu je za dvotrećinsku parlamentarnu većinu bilo dovoljno manje od polovice glasova. Stoga su se na ulicama Budimpešte tražili novi izbori, po proporcionalnijim pravilima, na kojima bi se dovela u pitanje apsolutna vlast “Viktatora”.
Dodatno nezadovoljstvo izazvalo je glasovanje dijaspore u susjednim zemljama, gdje je preko 95% birača podržalo vladu, nakon što se vlada u brojnim kampanjama potrudila da što više etničkih Mađara u inozemstvu registrira kao birače. Osim toga, tek nakon što je proglašena Orbánova pobjeda, najavljeno je i gašenje nekoliko opozicijskih medija, koji sada postaju gotovo nevidljivi. To gašenje nije posljedica neke izravne odluke premijera, ali lošem financijskom stanju opozicijskih medija svakako jest doprinijela zabrana državnim tvrtkama da se oglašavaju u njima, te naposljetku i odustajanje pojedinih anti-Orbánovskih tajkuna od pokušaja rušenja svojeg bivšeg zaštitnika. Režimski su pak mediji istovremeno zaoštrili svoju kampanju “denunciranja” kritičara vlade kao stranih plaćenika.
Unatoč impresivnom okupljanju, nikoga u toj zemlji ne čudi da se ono moglo izvesti samo u Budimpešti. Naime, glavni je grad jedno od posljednjih mjesta u zemlji gdje vladajuća stranka ne ostvaruje potpunu dominaciju. Podijeljene opozicijske stranke, koje čak ni izbornim udruživanjem ekstremne desnice i liberala nisu uspjele ozbiljnije zaprijetiti Orbánu, nisu službeno sudjelovale u prosvjedu. Čak je i njihovim ranijim pristalicama postalo očito da je riječ o sasvim bankrotiranim političkim opcijama. Unatoč formalnom zahtjevu za ponavljanjem izbora, prosvjednici koji su u subotu ravnopravno nosili zastave Europske unije i one kvislinškog fašističkog režima iz 1940-ih znaju da nemaju za koga glasati. I to nije samo problem izbornog zakona.
Novi prosvjedi najavljeni su za sljedeći vikend.