Novim Nacrtom zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima srpska je Vlada izvela rijetko viđen manevar. Zakon koji bi trebao regulirati sezonski rad i spriječiti rad na crno što je itekako čest slučaj sa “sezoncima” otišao je u potpuno suprotnom smjeru. Naime, kako bi tobože olakšala poslodavcima prijavljivanje sezonskih radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, država se naprosto samoukinula kao nadzorni i regulatorni organ: novim zakonom će se legalizirati usmeni dogovor između poslodavaca i radnika.
Drugim riječima, država će zakonom tolerirati rad na crno. Postoje nekakve obveze poslodavaca poput porezne prijave ili prava radnika da mu poslodavac dva mjeseca nakon zaposlenja izda potvrdu o ugovorenim uvjetima rada. No, kao što u razgovoru za Insajder ističe Milica Lupšor, sezonska radnica i članica Udruženja za radna prava žena “Roza”, nije slučajno da taj rok traje dva mjeseca, a i svakako, ništa od ovih zakonskih obveza ne garantira da će se poslodavac držati inicijalnog usmenog dogovora.
Uloga NALED-a
Otkud ova genijalna ideja o zakonskom važenju usmenog dogovora čije se poštivanje ne može dokazati? Dovoljno je samo da uočimo tko je bio partner Ministarstvu za rad u izradi zakona. Riječ je o sada već famoznoj Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Nije ovo prvi put da NALED surađuje s vlastima. Kako je još jesenas istaknula ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović: “Nema resora u Vladi Srbije koji ne surađuje s NALED-om.” Dakle, radi se očito o koalicijskom partneru bez izbornog legitimiteta.
A o čemu se sadržajno radi? Kao što smo već opširno pisali u analizi razvoja i uloge NALED-a, radi se zapravo o udruženju kapitalista pod krinkom organizacije civilnog društva. Posrijedi je vrlo inovativan oblik stjecanja institucionalnog utjecaja. U upravnom odboru se nalazi NALED-a se nalazi pet predstavnika poslodavaca, tri predstavnika lokalnih vlasti i jedan predstavnik civilnog društva. Iz te strukture je sve jasno: predstavnici kapitala imaju većinu, a ostatak upravnog odbora legitimira organizaciju kao onu koja zastupa šire društvene interese.
Na primjeru izrade ovog Nacrta zakona vidimo kako to funkcionira: NALED predloži vladi da legalizira rad na crno te odnos između poslodavca i radnika svede na to da će poslodavac održati svoje obećanje. Dakle, doslovno obesmisli državu kao takvu. Premda zadnjih 30-40 godina širom svijeta svjedočimo raznim oblicima napada na stečena radnička prava, do sada nismo naišli na toliko elegantnu ideju brisanja dvjesto godina duge sindikalne povijesti.