Vodeća opozicijska stranka VMRO-DPMNE organizirala je ovog vikenda, uoči godišnjice uspostave aktualne makedonske vlade, prosvjede svojih pristalica. Odaziv nije bio impozantan, ali se ipak okupilo više tisuća ljudi, čime je stranka koja je bila na vlasti od 2006. do 2017. pokazala da još uvijek ima snagu, čak i unatoč tome što je njezin dugogodišnji vođa Nikola Gruevski nedavno osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcije. Iako su prigovori koje je opozicija na prosvjedima upućivala vladi bili vrlo raznoliki, ipak se vidno isticalo jedno pitanje: ono budućeg ustavnog imena Makedonije. Naime, koalicijska vlada socijaldemokrata i stranaka makedonskih Albanaca nastoji na brzinu riješiti pitanje odnosa s Grčkom koje se vuče od proglašenja nezavisnosti zemlje. Grčka od 1992. ne priznaje ime Republika Makedonija jer smatra da ono implicira pretenzije na njezin teritorij.
Grčko odugovlačenje s priznanjem dosad je blokiralo pristup Makedonije Europskoj uniji i NATO-u, pa su se u rješavanje ovog spora aktivno uključili i Amerikanci zabrinuti zbog utjecaja Rusije na Balkanu. No unatoč načelnoj dobroj volji s obje strane granice, pitanje novog službenog imena čini se jednako daleko kao i prije šest mjeseci, kada je najavljeno skoro rješavanje spora. Makedonsko je vodstva nedavno pokušalo presjeći gordijski čvor postavljajući ultimativni zahtjev da novo ime koje će se koristiti u svim prilikama glasi “Republika Ilindenska Makedonija”, po ustanku i makedonskom nacionalnom prazniku. No grčka je strana ostala sasvim hladna na tu ponudu. Prema pisanjima pojedinih medija, Atena je sjevernom susjedu poslala vlastiti ultimatum, koji navodno uključuje ime “Republika Sjeverna Makedonija”. Ako su informacije točne, sve su šanse da će Skoplje odbaciti taj prijedlog.
Naime, spominjanjem Ilindena, makedonska se strana nadala da će utišati domaću nacionalističku opoziciju, koja se ne bi lako usprotivila uključivanju takvog nacionalnog simbola u ime države. “Sjever” je u tom smislu znatno manje dostojanstvena opcija. Atena, osim toga, nije ovom ponudom dobila puno. Njezina vlastita opozicija, koja uključuje veliku većinu parlamentarnih stranaka, ali i Grčku pravoslavnu crkvu, kategorički se protivi svakom imenu koje uključuje termin “Makedonija”, s bilo kakvih odrednicama. Ukratko, čak se ni dvije vlade, navodno jako zainteresirane za kompromis, nisu previše primaknule međusobnom dogovoru, a obje u rješenje još moraju uvjeriti i vlastitu javnost te se suprotstaviti agresivnim kampanjama nacionalističkih opozicija. Pritom se zasad razgovara samo o pitanju ustavnog imena države, a grčka je strana već najavljivala da želi otvoriti i pitanja službenog naziva za jezik, makedonsku etničku skupinu, pa čak i Makedonsku pravoslavnu crkvu.
Sve to ostavlja malo nade u mogućnost dogovora, pogotovo zato što Sirizi, vladajućoj stranci u Grčkoj, ubrzano “curi” vrijeme. Redovni se izbori trebaju održati sljedeće godine, a šanse da ih vladajuća stranka dobije su gotovo nikakve.