Predpristupni pregovori koje su zemlje europskog Istoka u proteklih 15-20 godina vodile s institucijama Europske unije imale su izraženu notu patronizacije. Briselski su birokrati odlučno postavljali uvjete koji “nezrele demokracije” moraju ispuniti kako bi stekle pravo članstva. Pored prevladavajućih uvjeta koji se tiču uspostave tzv. ekonomskih sloboda, snažnu ulogu su imali i oni zasnovani na demokratskim standardima i ljudskim pravima. Ne može se ući u takav vrhunac civilizacijskih tekovina bez usvajanja europskih kulturnih i demokratskih načela.
Takav pristupni okvir nametao je osiromašenom stanovništvu europskog Istoka sliku o Europskoj uniji kao nepromjenjivom i snažnom bastionu demokracije i slobode. No, povijest se vrlo brzo poigrala s tim ukorijenjenim stereotipom. Prvo je ekonomska kriza, pogotovo u grčkom slučaju, ogolila poraznu demokratsku infrastrukturu Unije, da bi snažan priljev izbjeglica koju godinu poslije visoke standarde ljudskih prava pretvorio u najobičniji folklor. Te su se promjene odrazile i na metodologiju predpristupnih pregovora.
Rješavanje njemačkih unutarnjih pitanja
Zemlje poput Albanije i Makedonije već godinama iščekuju priželjkivani status zemlje kandidatkinje. Prije dva dana je na sastanku Vijeća ministara vanjskih poslova EU donešena odluka o priključivanju Albanije i Makedonije, premda je konačna odluka o otvaranju pregovora odgođena. Sama odluka o priključivanju inspirirala je snažne špekulacije. Naime, opozicija je u Albaniji optužila premijera Edija Ramu da je priključivanje “platio” obećanjem otvaranja centara za izbjeglica koje se namjeravaju dočepati teritorija EU. De facto logora.
Te špekulacije nisu sasvim neutemeljene jer je poznato da je određeni broj visokopozicioniranih političara, posebice u Austriji i Njemačkoj, iskazao potporu takvoj ideji. Međutim, Rama je u intervjuu za njemački Bild ideju odbio, naglasivši da neće graditi takav centre, makar posrijedi bio uvjet za pristup Europskoj uniji. A nije čudno da podrška ideji logora u Albaniji dolazi iz Njemačke, s obzirom na to da polako istječe vrijeme za razrješenje sukoba između Angele Merkel i koalicijskih partnera iz bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) oko politike prema izbjeglicama.
Dakle, situacija prilično jasna. Do prije nekoliko godina uvjet pristupa bile su savladane lekcije iz demokracije, makar i štreberski, a danas se među uvjete gura rješavanje unutarnjih njemačkih problema otvaranjem logora za izbjeglice na vlastitom teritoriju. Nije potrebna neka prevelika odvažnost da se predvidi skori kraj Unije kakvu danas poznajemo.