rad
vijest

Birokratska caka: Hrvatska zemlja visokog dohotka

Foto: AFP / Bay Ismoyo / Ilustracija / Jakarta 2017.

Hrvatska je službeno postala zemlja visokog dohotka, u statistikama Svjetske banke. No, ne radi se o realnom rastu dohodaka, nego o birokratskoj caki ove međunarodne financijske institucije koja je promijenila klasifikaciju zemalja po primanjima snizivši prag za zemlje visokog dohotka na 12.055 američkih dolara bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika. Po novoj klasifikaciji samo dvije zemlje Europske unije nisu “upale” u elitno društvo: Rumunjska i Bugarska koje su klasificirane kao zemlje višeg srednjeg dohotka s BND-om per capita od 3.896$ do 12.055$.

Svjetska banka dijeli svjetske ekonomije po dohotku na četiri skupine: one visokog, srednjeg višeg, srednjeg nižeg i niskog dohotka koristeći se Atlas metodologijom i američkim dolarom kao jedinicom mjere. Svjetska banka ove klasifikacije koristi za agregaciju podataka po skupinama sličnih zemalja, no to navodno ne utječe na uvjete kreditiranja ovih zemalja. Međutim, ista se, Atlas metodologija, koristi za utvrđivanje politika kreditiranja. Klasifikacije se osvježavaju svake godine 1. jula, a računaju se rast dohodaka, inflacija, tečaj, demografske promjene i utjecaj BND-a po glavi stanovnika.

Premda se podrazumijeva da BND per capita nije potpun odraz stupnja razvoja neke zemlje, ili mjera bogatstva, pokazao se korisnim i jednostavnim indikatorom koji se nalazi u uskoj korelaciji s drugim, nemonetarnim mjerama kvalitete života poput očekivanog trajanja života pri rođenju, stopi mortaliteta novorođenčadi i postotku školaraca koji nastavljaju škole. Ograničenja ove metodologije najviše dolaze do izražaja u zemljama niskih dohodaka gdje neformalne ekonomije imaju značajan utjecaj na životni standard. BND također ne odražava nejednakosti u distribuciji dohodaka.

Pragovi kategorija ove su godine (za podatke iz 2017.) nešto spušteni, nakon prilagodbe inflacije i jačanja američkog dolara. Tako u zemlje niskih dohodaka spadaju one ekonomije gdje BND-a po glavi stanovnika iznosi manje od 995$; zemlje srednjeg nižeg dohotka su one s BND-om od 996$ do 3895$; ekonomije srednjeg višeg dohotka, kao što je spomenuto za Bugarsku i Rumunjsku imaju BND od 3.895$ do 12.055$, a zemlje visokog dohotka su one BND-om po glavi stanovnika većim od 12.055$.

Osim Hrvatske, elitnom društvu ove su godine pripale još Argentina i Panama. Među balkanskim zemljama u one srednjeg nižeg dohotka spada Kosovo, u zemlje srednjeg višeg dohotka spadaju: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska, Srbija, a visokoga Hrvatska i Slovenija.