Rumunjska se nalazi pod sve većim pritiskom Mađarske, SAD-a i Exxon Mobile-a da počne s eksploatacijom plina iz nalazišta u Crnom moru. Dok se pritisci povećavaju, Rumunjska se opire donošenju nove legislative koja bi trebala regulirati offshore eksploataciju plina. Prigovore u smjeru Rumunjske uputili su ni više ni manje nego američki State Department i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
U izjavi od 29. juna, State Department piše: “Plin iz rumunjskog dijela Crnog mora predstavlja obećavajući, no neiskorišteni izvor energije koji bi ojačao energetska tržišta i energetsku sigurnost regije. […] Pobliže motrimo razvoje u rumunjskom parlamentu i vladine napore za usvajanje ove legislative koja će osigurati stabilni fiskalni i regulatorni okvir potreban energetskim kompanijama da bi provele svoje investicije”.
Dok je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto početkom ovog mjeseca na konferenciji o plinu u Washingtonu izjavio kako se “Rumunjska opire pritisku” da donese tražene zakone, čime nanosi štetu i Mađarskoj zbog neadekvatne infrastrukture za eksploataciju plina na Crnom moru. Szijjarto, ministar u vladi Viktora Orbana, smatra kako je nužno “povećati pritisak” prema Rumunjskoj da donese zakon.
Mađarska je naime početkom juna ove godine potpisala ugovor o strateškom partnerstvu s kompanijom Exxon Mobile. No, ugovor će biti teško realizirati ukoliko Rumunjska ne “apgrejda” infrastrukturu za prevoz plina po morskom dnu do Mađarske, kapaciteta do 4,4 milijardi kubičnih metara godišnje (prema nalazima Exxon Mobila maksimalno bi se godišnje moglo eksploatirati do 6,3 miijarde kubičnih metara plina). Te su kapacitete već zakupile dvije mađarske kompanije s koncesijom do 2037. godine.
Tko određuje poreze?
Na mađarske optužbe, Rumunjska je odgovorila demantijem i optužbom za širenje netočnih informacija objašnjavajući kako su radovi na plinovodu BURA u toku, te kako je Mađarska ta koja nije uložila nikakva sredstva u radove na svom dijelu teritorija ovog plinovoda. Rumunjska je naime za ovaj projekt dobila od EBRD-a 60 milijuna eura, no zakonodavni proces je usporen “jer se kompanije i država ne mogu dogovoriti oko poreza”.
Zakon se, očekivano, nalazi na žestokoj meti kritika javnosti iz ekološke perspektive, sumnje u nove korupcijske odnose i općenita je kritika da ovaj posao šteti rumunjskim nacionalnim interesima. Naime, kompanije bi prema ovome plaćale naknade u iznosu od tek 13 posto vrijednosti plina, bez dodatnih poreza uobičajenih za štetne industrije s prevelikim profitima. Rumunjski kritičari procjenjuju kako bi financijske štete za zemlju bile veće od privatizacije Petroma koja je rezultirala gubicima za zemlju većim od pola milijarde eura tokom 10 godina, prenosi BIRN.
Stoga, što smo naučili iz ovog primjera: nikakve klimatske promjene, javni interes, civilni sektor, nove tehnologije, demokracija višemilijunskih nacija, masovno izumiranje vrsta, pa ni parlamenti perifernih zemalja neće stajati na putu kompanijama fosilnih goriva da ostvare svoj cilj – što više eksploatacije prirodnih resursa za što manju cijenu, pod svaku cijenu. U tome će im srdačno pomoći i javna administracija Sjedinjenih Američkih Država, kao i političari drugih zemalja… Otpor je uzaludan čak i dok se svijet sve više zagrijava i temperature svugdje obaraju sve oblike rekorda.