Stanovnici Rumunjske u oktobru izlaze na referendum o definiciji obitelji. Zapravo se radi o kopiji “referenduma o braku” kojeg smo već vidjeli u Hrvatskoj u desničarskoj ofenzivi na ljudska i građanska prava, a koju je uz obilatu financijsku pomoć izvana i iz vjerskih krugova predvodila radikalno desna aktivistkinja Željka Markić. Radi se o imenu koje je u Hrvatskoj postalo sinonimom za radikalno desne društvene ofenzive.
Rumunjsko referendumsko pitanje gotovo je identično onome hrvatskome, a svodi se na definiciju braka kao zajednice muškarca i žene. Time se istospolnim parovima onemogućava pristup adekvatnoj zakonskoj zaštiti, što je u posljednje vrijeme sve veći problem ako se uzme u obzir rast popularnosti takozvanih samačkih poreza koji hvataju maha u zapadnim dijelovima svijeta. No, osim poreznih otegonica tu su i one medicinske (npr. odlučivanje o oživljavanju ili donaciji organa), kao i socijalne (usvajanje djece) i druge ekonomske (npr. iznajmljivanje stana) otegotnice koje proizlaze iz zabrane priznavanja istospolnih zajednica kao ravnopravnih bračnih odnosa.
Plebiscitarne manipulacije
Uspjeh rumunjskog referenduma doveo bi do promjene Ustava i unošenja ustavne definicije braka kao zajednice žene i muškarca. Referendum je idući korak u procesu promjene temeljnog državnog dokumenta. No, prije toga bilo je potrebno donijeti zakon kojim se referendum omogućava. Budući da su referendumi u Rumunjskoj propadali zbog odredbe prema kojoj je referendum valjan ukoliko mu se odazvalo barem 50 posto glasača, Zakon koji to određuje više je puta do sada mijenjan. Granica kvoruma prvo je 2014. godine bila spuštena na 30 posto, da bi do sada određivala kako se svega 25 posto ljudi s pravom glasa mora odazvati referendumu da bi on bio pravovažeći.
Usprkos tome što je Koalicija za obitelj za referendum prikupila tri milijuna potpisa i to prije tri godine, on je već nekoliko puta odgađan a nova prilika je 07. oktobra ove godine. Zastupnički dom odobrio je inicijativu još 9. maja 2017. s 232 glasa za i 22 glasa protiv. Ovotjedno glasanje u senatu još je poraznije. Samo je jedna stranka glasala protiv – Unija za spas Rumunjske, stoga je rezultat u Senatu 107 za i samo 13 protiv te 7 suzdržanih.
Ovakvo manipuliranje izlaznošću jedini je način uvođenja regresivnih i konzervativnih društvenih vrijednosti u Ustave brojnih zemalja. No, ono što ga omogućava ipak rezultat dvadesetogodišnjeg procesa apolitizacije i usitnjavanja društva. Implementacije ideologije individualne, a ne kolektivne slobode; organizacije društvenih vrijednosti oko pojedinca, a ne progresivnih društvenih vrijednosti zaveli su čak i rumunjske socijal-demokrate i liberale. Ideologija neprekidnih ustupaka dovela je u Rumunjskoj do potpunog stapanja socijal-demokrata i liberala s radikalnom desnicom. Nešto je to na čemu svi ostali možemo izvući pouku o populizmu i isplativosti vrijednosnih kompromisa.