Jučerašnju naslovnicu Jutarnjeg lista krasila je najava o povećanju socijalnih naknada. Kako su novinari saznali iz Ministarstva demografija, obitelji, mladih i socijalne politike, ta bi se najava trebala zakonski uobličiti nekad na proljeće iduće godine. Međutim, ako se tekst u Jutarnjem pažljivije pročita, vijest zapravo nije najava povećanja socijalnih naknada, već njeni trenutni iznosi i uvjeti za dobivanje.
Naime, danas socijalna pomoć za samca iznosi tek 800kn mjesečno, a kao prag ekstremnog siromaštva se koristi granica od 1500kn. Navodno još nije odlučeno za koliko će se socijalna pomoć povećati, ali ide se u tom smjeru. Također bi se trebao podignuti i limit maksimalne socijalne pomoći koju jedna obitelj može dobiti. Prema aktualnom zakonu, obitelj, bez obzira na broj djece, ne može primati socijalnu pomoć veću od minimalne bruto plaće koja trenutno iznosi 3439,80kn.
Osim samih iznosa, trebali bi se promijeniti i rigorozni uvjeti stjecanja prava na socijalnu pomoć. Podaci pokazuju da u Hrvatskoj trenutno 825 tisuća ljudi živi u riziku od siromaštva, a tek 84 tisuće prima socijalnu pomoć. Dakle, država adresira potrebe samo 10% siromašnih. Razlog tome su u prvom redu rigorozni uvjeti. Da bi stekla pravo na socijalnu pomoć osoba ne smije posjedovati doslovno ništa osim stana u kojem živi. Doslovno niti 500kn ušteđevine. A ako, na primjer, zaradi u jednom mjesecu mizernih 300kn, ta joj se zarada odbija od socijalne pomoći. Zaradi li više od 800kn, socijalna joj se pomoć u potpunosti ukida. A to uključuje i druga prava koja prate socijalnu pomoć poput naknade za ogrjev ili besplatnih udžbenika.
Iz Ministarstva su posredstvom svojih glasnogovornika u Jutarnjem listu najavili ublažavanje tih kriterija. Nadajmo se da će do toga stvarno doći i da zakonske promjene neće biti samo kozmetičke. Međutim, teško je odrediti status ove najave i njenog mjesta na naslovnici: radi li se samo o PR-u ili o nekakvom koherentnijem pristupu socijalnoj politici? S obzirom na iskustva s ovim Ministarstvom i dosadašnje gafove, teško je povjerovati u ovo drugo.
Jedino što znamo jest da je u strukturi javne potrošnje Hrvatska na europskom dnu što se tiče udjela socijalnih transfera u odnosu na političku birokraciju. No, pored niskih socijalnih izdvajanja, problem je taj što se pod šifrom političke birokracije vrše socijalni transferi.