Manje od tjedan dana ostalo je do planiranog referenduma u Makedoniji o dodavanju pridjeva Sjeverna imenu te države. Prema planu, koji su u najvećoj mjeri osmislili strani diplomati u Skopju i Ateni, promjena imena omogućila bi trajnu normalizaciju odnosa dviju zemalja. To bi pak ubrzalo “euroatlantske integracije” Makedonije i – prema planu – trajno eliminiralo utjecaj Rusije na tom dijelu Balkana. Puno toga ovisi o tim geopolitičkim kalkulacijama. Obećanje nekog boljeg života nakon ulaska u EU i NATO glavni je adut koji bi trebao privoljeti Makedonce na prihvaćanje promjene ustavnog imena. Do te mjere da su te međunarodne organizacije čak i uvrštene u referendumsko pitanje.
Uz to, Skopjem je zadnjih tjedana prošao veći defile zapadnih uglednika nego ikad prije. Makedonce su na prihvaćanje promjene imena ovog mjeseca osobno nagovarali francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel, zatim nepregledni niz euro i natobirokrata i američkih senatora, te američki ministar obrane Jim Mattis. Ovaj posljednji je – u skladu s tradicijom ove administracije – domaćinima zadao više problema nego što im je pomogao, jer je ničim izazvan prozvao Rusiju da želi sabotirati referendum. Osim Rusije, Mattisove tvrdnje je morao demantirati i makedonski premijer Zoran Zaev koji nastoji održati dobre odnose s Rusijom i koji je svjestan da ta sila uživa određenu popularnost među stanovništvom.
Potpora Grčke?
No puno veći problem od Mattisa Zaevu je makedonski predsjednik Đorge Ivanov, koji je prekršio očiti neformalni dogovor lokalnih političkih elita i pozvao narod na bojkot referenduma. Slaba izlaznost najveća je opasnost za uspjeh referenduma, pa je ovaj poziv na bojkot ozbiljan izazov za organizatore. Time je Ivanov otišao korak dalje od svoje matične stranke, opozicijske VMRO-DPMNE, koja je pod stranim pritiskom odustala od poziva na bojkot. U svakom slučaju, bez obzira na referendum, zemlji tek predstoji i ratifikacija u parlamentu, koja je vrlo neizvjesna, a onda i potpis Ivanova na promjenu Ustava. Da stvar za zagovaratelje ovog projekta bude gora, cijeli projekta mora zadržati potporu susjedne Grčke. A iza njega trenutno stoji samo jedna od vladajućih stranaka.
Rješavanje odnosa s Makedonijom jedan je od najvažnijih vanjskopolitičkih projekata Sirize, no on je ujedno jedna od njezinih najnepopularnijih politika. Koliko je snažna grčka nacionalistička reakcija na ovo možda dobro pokazuje slučaj Petrosa Konstantineasa, parlamentarnog zastupnika Sirize s Peloponeza, kojeg je ovog vikenda nakon nogometne utakmice pokušalo linčovati nekoliko desetina ljudi. Najveća opozicijska stranka desnice Nova demokracija osudila je ovaj napad. No ni ona ne štedi vladu u prozivkama za nacionalnu izdaju zbog Makedonije. Prema svim anketama čini se izvjesnim da će Siriza sljedeće godine izgubiti izbore.