Dva mjeseca od provedbe novih zakona donesenih s ciljem rješavanja problema blokiranih građana, Fina je izračunala njihove prve učinke. Radi se o Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama (NN 62/18) koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018. godine i novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (ZPONS) koji je na snazi od 4. kolovoza ove godine.
FINA je odmah po stupanju ovih zakona na snagu krenula s njihovom primjenom, stoga je na kraju kolovoza dug građana iznosio 19,18 milijardi kuna (glavnica), odnosno 24 milijarde kuna ili 55,6% manje u odnosu na srpanj, dok je kamata iznosila 7,3 milijarde kuna li 66,7% manje u odnosu na prethodni mjesec.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, 31. kolovoza u blokadi je bilo 274.529 građana, što je za 43.992 građana (13,8%) manje nego u srpnju, stoji na stranicama Financijske agencije (FINA).
Masovnu obustavu postupaka provedena je nad 225.322 ovršenika, čije su ovrhe obustavljene jer su ispunjavale uvjet da su starije od tri godine, a dužnik na računima nije imao naplata zadnjih šest mjeseci. U potpunosti je tako deblokirano 50.695 građana (16% svih blokiranih).
Rupe u zakonu
Kako piše Poslovni.hr, po Zakonu o oprostu dugova koji je na snagu stupio u srpnju, ukupno je ovog ljeta iz blokade izašlo oko 57 tisuća građana, no unatoč tome brojka blokiranih izgleda da raste. Otvara se pitanje aktualnih procesa i uzroka moguće novih, negativnih trendova, poput većeg broja građana u blokadi na kraju kolovoza.
No, tokom ovog postupka, pokazalo se nešto porazno, a to je da veliki broj građana od ožujka do kolovoza nisu imali niti kunu prihoda.
Nakon prve primjene ZPONS-a ostalo je još oko 270.000 građana u blokadi s dugom od oko 13 milijardi kuna, a u usporedbi s navedenim razdobljem na kraju kolovoza bilo je oko 4 i pol tisuće više blokiranih građana (1,7%), dok je dug iz osnova veći za 6 milijardi kuna. Kako se zakon i dalje primjenjuje za ovrhe pod navedenim uvjetima te nema naznaka nepovoljnih kretanja na tržištu, a broj zaposlenih raste, po svakoj logici broj blokiranih građana trebao je padati.
Stoga se nagađa da se dio ranije blokiranih, nakon obustave postupaka u sustav vraća kao ‘bumerang’, jer zakon ne brani da ovrhovoditelji pokrenu novi postupak prisilne naplate na novčanim sredstvima. Koliko je takvih slučajeva iz Fine nisu mogli reći na naš jučerašnji upit, a upućeni smatraju da je dio ovrhovoditelja požurio s predajom ovršnih isprava, među kojima i zadužnica, kako bi stekli prvenstvo u novom redoslijedu naplate. Problem tzv. autoblokade po nekima je također mogući uzrok rasta.
FINA na svojim stranicama tako zaključuje kako su potrebne dopune zakona kako bi se otklonile ovakve “nedoumice” u postupanju prema ovršenicima.