Ni više od pet godina od ubojstva atenskog muzičara Pavlosa Fisasa pred očima policijske patrole, suđenje njegovim ubojicama nije završilo. Dapače, prema aktualnom rasporedu predviđa se da bi moglo trajati barem do 2020. godine, što je potaknulo tužiteljstvo da zatraži ubrzanje procesa i svakodnevna saslušanja. Na optuženičkoj klupi nisu samo neposredni izvršitelji ovog političkog ubojstva antirasističkog umjetnika, već i cjelokupno vodstvo treće najveće parlamentarne stranke u Grčkoj – Zlatne zore. Fisas je naime izboden nožem u napadu koji je, prema brojnim dokazima iznijetima na suđenju, ali i prvim izjavama počinitelja, bio isplaniran na najvišim tijelima ove političke stranke koja se otvoreno deklarira kao fašistička.
Zlatnu zoru 1980-ih su godina osnovali niži funkcionari i simpatizeri vojne hunte koja je čeličnom rukom vladala zemljom od 1967. do 1974. No ona je desetljećima bila marginalna grupa bez ikakvog značajnijeg utjecaja, osim u vojsci i policiji, odakle je regrutirala većinu svog članstva. Veću su pažnju privukli samo osnivanjem Grčke dobrovoljačke garde, koja je 1990-ih sudjelovala u masakrima Bošnjaka u ovdašnjim ratovima. Nasilje i zločini uvijek su bili njihova jača stranka. Iako su na izborima 1990-ih i 2000-ih rijetko osvajali više od 0,1% glasova, isticali su se redovitim napadima na manjine i protivnike fašizma, a organizirani otpor njihovoj agresiji ih je 2005. nakratko prisilio da promijene ime stranke u “Patriotski savez”.
Stranka sigurnosti
No već nekoliko godina kasnije, Zlatna se zora vraća na velika vrata kao jedan od ključnih političkih faktora u zemlji. Posljedica je to ekonomske krize i kolapsa političkog sustava koji se u Grčkoj dogodio 2009./2010. To su bile godine naglog raspada dviju stranaka koje su još od pada hunte dominirale grčkim političkim životom i jednako naglog uspona Sirize, Koalicije radikalne ljevice, koja je u tom trenutku jedina kategorički stala na stranu prosvjednika protiv novih mjera štednje. Scene svakodnevnih prosvjeda i sukoba s policijom, kao i mogućnost dolaska “radikalnih ljevičara” na vlast, bili su povod za paniku u dijelovima grčke desnice. Stoga mnogi analitičari smatraju da su sigurnosne službe odigrale značajnu ulogu u usponu Zlatne zore.
Ono što bi u nekoj drugoj zemlji zvučalo tek kao teorija zavjere, u Grčkoj je puno uvjerljivije. Naime, ta zemlja ima izrazito prenapuhani sigurnosni sustav, nastao u vrijeme Hladnog rata i ranijih tenzija sa susjednom Turskom oko Cipra i drugih istočnomediteranskih otoka. Unatoč malenom stanovništvu od svega desetak milijuna ljudi, Grčka i danas ostaje jedan od najvećih vojnih potrošača u Europi. Politički utjecaj sigurnosnog aparata ostaje znatno veći nego u većini drugih članica Unije. Uostalom, uzajamne simpatije između policije i aktivista Zlatne zore bile su tijekom perioda najžešćih prosvjeda prilično otvoreno iskazivane. Njihovo organizirano nasilje nad ljevičarima više nije bilo doživljavano tek kao čin huliganizma, već pomoć u održanju sustava.
Mirno promatranje
No ako je najveći dio potpore Zlatnoj zori i dolazio iz redova vojske i policije, zaposlenici prenapuhanog sigurnosnog sektora nisu bili jedini koji su glasali za njih. Nepoznati financijeri omogućili su im da razviju paralelni sustav humanitarne pomoći osiromašenom stanovništvu iz kojeg su sustavno isključivani svi za koje je procijenjeno da nisu “dovoljno autentični Grci”. Ipak, nasilje je ostalo njihova glavna karakteristika, unatoč tome što su 2012. uspjeli zasjesti u parlamentarne fotelje. Po svemu sudeći, to ih je samo ohrabrilo. Iste godine kada je vodstvo naredilo ubojstvo Fisasa, stranka je ubila pakistanskog migranta Sahzata Luqmana, no za to su ubojstvo osuđeni samo neposredni izvršitelji, a ne i nalogodavci iz vrha stranke.
Nakon što je na optuženičku klupu stavljena stranka, njezini aktivisti nisu se libili na ulici napasti i tužiteljicu Eugeniju Kunaiki i to u neposrednoj blizini suda. Nisu se, naravno, smanjili ni redoviti napadi na izbjeglice ili sindikaliste, njihove standardne mete. Unatoč svemu tome, Zlatna zora ostaje važan faktor grčke političke scene, a to će po svemu sudeći biti i nakon izbora koji se trebaju održati sljedeće godine. Na njima bi Zlatna zora mogla dobiti između 6 i 10% glasova. Unatoč debelom kriminalnom dosjeu, grčka država ne pokazuje previše interesa da se obračuna s fašizmom. Policijska patrola koja je te noći u rujnu 2013. mirno promatrala napad udarne grupe Zlatne zore na Fisasa može poslužiti i kao dobra ilustracija stava institucija prema ovoj stranci.