Trident Juncture 2018, najveća NATO vojna vježba od završetka hladnog rata održat će se krajem oktobra na sjeveru Europe, točnije u Norveškoj. U vježbi će sudjelovati više od 45.000 vojnika svih članica Saveza (očekuje se da će se broj popeti do 50.000 vojnika jer nisu još sve članice prijavile svoje postrojbe), 150 aviona, 60 brodova i više od 10.000 vojnih vozila.
Sve ove vojne snage sudjelovat će u simulaciji ratnog sukoba na teritorijalnom području koje uključuje među ostalim i područje oko Islanda i Sjevernog Atlantika. Vježba je zamišljena kao fiktivna ali realistična i predstavlja simulaciju zajedničkog odgovora na oružani napad na neku od članica. No, osim toga, ona je i test nove NATO oružane snage Spearhead Force koja bi se trebala moći mobilizirati u roku od 48 sati.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je kako je vježba primarno obrambena i transparentna. To znači da su svi članovi Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi, uključujući i Rusiju, pozvani da pošalju svoje promatrače.
Štoviše, budući da je u vojnim odnosima NATO-a i Rusije svaka prilika da se postavi pokroviteljski nad suparnikom, iz NATO-a nisu propustili kazati kako ovaj vojni savez “nema što kriti”, stoga dakako da su Rusi dobrodošli. Pritom nema veze ni to što “Rusija posljednjih godina nije pozivala promatrače, niti im je omogućavala potpuni pristup temeljima sporazuma o međusobnim provjerama vojnih vježbi”. Pokroviteljska poanta ovog poziva jasna je iz inovativnog oblikovanja diskursa vojnih vježbi kao “transparentnih”.
To se posebno odnosi na prošlomjesečnu rusku vojnu vježbu održanu na istoku te ogromne zemlje. Prema podacima ruskog ministarstva obrane, u vježbi naziva Vostok, sudjelovalo je gotovo 300.000 vojnika, 36.000 tenkova i vojnih vozila, 1.000 zrakoplova i 80 ratnih brodova. Novost u ovoj ruskoj vježbi je sudjelovanje kineske i mongolske vojske.
Nemirni odnosi
Nemirni odnosi Istoka i Zapada nisu nikakva novost, posebno napetosti između Rusije i NATO saveza, a takva atmosfera očekivano prati i vježbu Trident Juncture. Rusi su izrazili zabrinutost zbog sudjelovanja Švedske i Finske koje nisu članice NATO-a, tim više što je Finska znatno povećala broj svojih trupa koje sudjeluju u vježbi. Smirivanju situacije nisu pomogle ni nove špekulacije o potencijalnom švedskom pridruženju ovom vojnom savezu.
Glasnogovornica ruske diplomacije kazala je za rusku državnu izvještajnu agenciju TASS kako ovo “povećanje vojne i civilne aktivnosti NATO saveza u regiji Sjeverne Europe, u neposrednom okruženju Rusije na području sjeverne Norveške, nije prošlo nezapaženo. Budući razvoj događaja u ovoj regiji mogao bi imati ozbiljne posljedice, ali ne našom krivicom”. Dodala je kako je Moskva uvjerena da Arktik i sjeverna Europa moraju ostati ‘zona niskog intenziteta’ kako bi se očuvao mir u Europi.
Premda nijedna strana ne govori otvoreno o ratu, djela su glasnija od riječi, a tretirati mir kao nešto fragilno što može nestati svakoga trenutka, kao nešto što je tek izvanredno i nestabilno stanje, odraz je višedesetljetne politike naoružavanja “za mir”. S obzirom na klimatske promjene i društvene katastrofe koje će zagrijavanje planeta izazvati u budućnosti, mir je zaista nešto što iz godine u godinu djeluje sve fragilnije.