Veliko istraživanje UNFCCC-a o kojem su u oktobru ove godine pisali svi mediji postalo je kamenom spoticanja na važnoj globalnoj klimatskoj UN-ovoj konferenciji zainteresiranih strana koja se od 2. do 14. decembra održava u poljskom gradu Katowice.
No, da bi se razumjelo zašto, nužno je razumjeti da je odabir “pravih” riječi u klimatskim sporazumima nasljeđe COP23 održanog u Parizu 2015. kada je odlučeno da će se obveze zemalja prema klimi umjesto penalizacijama diskurzivno artikulirati pozitivnim vokabularom. Kamenom spoticanja postali su tragom te logike engleski glagoli “to note” i “to welcome”. Dok prvi glagol nešto “prima na znanje” drugi nešto “pozdravlja”. To “nešto” je najvažnije istraživanje objavljeno ove godine (zapravo sinteza rezultata svih do sada objavljenih istraživanja n temu klimatskih promjena) koje je jasno pokazalo da je budućnost Zemlje tmurnija nego se donedavno mislilo. Konkretnije rezultati tog istraživanja kažu kako se zagrijavanje planete mora zaustaviti na 1.5 stupnja Celzijusa. Dok većina zemalja prisutnih na ovom globalnom plenumu “pozdravlja” istraživanje, četiri zemlje koje se nalaze među najvećim globalnim izvoznicama nafte: Saudijska Arabija, Sjedinjene Američke Države, Kuvajt i Rusija, žestoko su se pobunile na “pozdravljanje” istraživanja te se traži da se ono samo “primi na znanje”.
Budući da obveze zemalja proizlaze iz jezika sporazuma, četiri izvoznice nafte držale su u “talačkoj” situaciji ostale zemlje dva i pol sata koliko je trajala plenarna sesija više nalik atmosferi tijekom neke društvene igre o podijeli svijeta, poput npr. Rizika. Rješenje u konačnici nije pronađeno, te će se ova rasprava nastaviti u drugoj polovici ove klimatske konferencije koja završava u četvrtak 14. decembra, na ministarskim sastancima. Njih pak dočekuje pozornica pripremljena za globalne političke srazove.
Ne možete više zlostavljati Afriku
Zemlje koje Zapad inače običava nazivati zemljama trećeg svijeta ili zemljama u razvoju napokon su se postavile prema najrazvijenijim zemljama te traže od njih više od obećanja. Najveći kamen spoticanja su financijske obaveze najrazvijenijih zemalja prema zemaljama koje najviše osjećaju klimatske promjene. Potonje traže od EU i drugih zemalja da predoče trogodišnje svoje financijske planove za investiranje u globalni klimatski fond. Ovim zahtjevom afričke zemlje i druge, poput Maldiva (koji tonu u Indijski ocean), kazuju razvijenim zemljama da je vrijeme praznih obećanja isteklo. No, EU i dr. opiru se podastiranju svojih financ. obaveza izvlačeći se na strukturna ograničenja prema kojima ne smiju previše opteretiti svoje buduće proračune. Za promjenu, zemlje u razvoju jednostavno ne pristaju na ovaj odgovor, a konačni sraz događat će se ovoga tjedna.
Sukobe na UN-ovoj konferenciji možda je najljepše prikazao predstavnik Afrike Mohamed Nasr koji je kazao: “Ne možete zlostavljati Afriku, to su 54 zemlje.” Prema izjavama sudionika, čini se da je upravo ova tvrdnja primirila loptu te navodno dala zemljama u razvoju priliku da se i dalje čvrsto bore za svoje pozicije te obvežu razvijene zemlje da “umjesto riječi stave novac na stol”.