Raskoraci između ekonomskih statistika i pokazatelja s jedne i društveno-ekonomske stvarnosti s druge strane, nisu nikakva novost. Svi znamo da se statistike selektivno prikazuju u političke svrhe, a i da neki ključni indikatori stanja ekonomije, poput BDP-a, ne govore ništa o stupnju nejednakosti u društvu. Dakle, posrijedi su i metodološke nedostatnosti, kao i političke manipulacije. No, u zadnje je vrijeme prilično primjetan postao jedan “žanr” tih raskoraka.
U više navrata smo ovdje isticali Njemačku koja u njemu prednjači: ekonomski pokazatelji su prilično dobri, proračun je čak u suficitu, ali osnovna infrastruktura se postepeno raspada. Čime se, naravno, ugrožava kvaliteta života građana koja još nije pronašla svoj valjani ekonometrijski izričaj. Međutim, ima slučajeva kad se troškovi podinvestirane infrastrukture mogu precizno izmjeriti. Kao na primjer onaj u Bukureštu.
Rumunjsku se odnedavno u hrvatskim medijima često ističe kao zemlju koja nas prestiže: BDP raste po zavidnim stopama, kao i plaće. Iako su te statistike točne, one ne otkrivaju puno toga o životu u Rumunjskoj. Priča sa sustavom grijanja u Bukureštu jasno ukazuje na logiku gore spomenutih raskoraka. Naime, zbog kronične podinvestiranosti i dotrajalih cijevi, RADET, javno poduzeće za distribuciju termalne energije, zna gubiti i do dvije tisuće tona tople vode po satu.
Prema procjenama energetskih stručnjaka, gubici izazvani katastrofalnim stanjem u kojem se sustav nalazi kreću se oko 170.000 eura po danu. A krpaju se proračunskim sredstvima i sve većim računima za građane. Zasad nikome na pada napamet da se krene u ozbiljnu javnu investiciju i popravak termalne infrastrukture. Valjda nema novaca. Iako se pored ovakvih suludih troškova javljaju i drugi problemi. Naime, redovito dolazi do sloma sistema javnog grijanja. Tako je u zadnjem slučaju 180 stambenih zgrada i više tisuća stanovnika ostalo bez grijanja i tople vode na određeni period. Ali, važno da BDP raste iznad 4%.