Iako je europski model prehrambene sigurnosti uzor zemljama diljem svijeta, te usprkos tome što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da su europski građani obuhvaćeni propisima koji garantiraju najvišu kvalitetu sigurnosti hrane na svijetu, posebno kad se radi o kemikalijama u namirnicama, Europski revizorski sud zaključio je da stanje na terenu ne odgovara pravilima.
U praksi članica implementacija EU zakona ne funkcionira i nije na zadovoljavajućoj razini. Niti Komisija, niti zemlje članice nemaju dovoljno razvijene kapacitete za punu implementaciju sustava kako je predviđen slovom zakona. Europska agencija za sigurnost hrane – koja vrši funkciju watchdoga u ovom polju – ne uspijeva ispuniti zahtjeve koji se pred nju postavljaju, što uzrokuje kašnjenja u implementaciji te povratno znači da zbog nefunkcioniranja dijelova sustava, cijeli sustav ne funkcionira, zaključuje se u izvještaju Revizorskog suda.
Snaga europskog modela sigurnosti hrane temelji se na upravljačkoj strukturi (decentraliziranom sistemu i podjeli odgovornosti između europskih agencija i Komisije) kojom se razdvaja funkciju procjene rizika od uloge upravljanja rizicima; zatim na cilju procjene opasnosti kemikalija prije nego ih se pusti u normalnu upotrebu u prehrambenu industriju; i na jasnoj raspodjeli prava i dužnosti između privatnog sektora i službi javne kontrole. Nadalje, EU od zemalja koje nisu članice zahtijeva iste standarde sigurnosti (za uvezenu hranu).
Veća kontrola javnih laboratorija
Revizorski sud je međutim pronašao veći broj slučajeva u kojima je trebalo testirati brojne tvari a da zemlje članice nisu imale dovoljan broj stručnjaka za ta testiranja. Dakle, glavni problem je prema revizorima manjak resursa – radi čega oni predlažu veću “sinergiju” među privatnim i javnim laboratorijima.
No, kako bi se to točno izvelo u praksi nejasno je budući da svi proizvođači u EU ionako imaju obavezu vlastitog testiranja proizvoda. Ipak, usprkos takvim pravilima, sustav i dalje ne funkcionira. Možda to znači nešto drugačiji smjer od onoga predloženoga u revizorskom izvještaju – da bi javna kontrola nad proizvodima trebala biti stroža kao da bi i javne institucije trebale kontrolirati analize privatnih laboratorija?
Agencija za sigurnost hrane (EFSA) dobro je prošla u ovogodišnjoj raspodjeli sredstava jer joj je budžet povećan za 62.5 milijuna eura godišnje. Alokacija dodatnih resursa trebala bi povećati cjelokupnu kvalitetu ekspertiza u prehrambenom sektoru. Na samom kraju godine, 11. decembra, Europski parlament izglasao je mandat za trilateralne dogovore oko novih pravila, između EFSA, europskih resornih ministara i Komisije.