Danas bi se u Ateni i Solunu trebali održati novi prosvjedi protiv Prespanskog sporazuma. Tim se sporazumom, potpisanim sredinom prošle godine, planiraju normalizirati odnosi između Grčke i Makedonije, ubuduće službeno Sjeverne Makedonije. Grčka opozicijska desnica, od konzervativne Nove demokracije do fašističke Zlatne zore, zajedno s dijelovima Crkve, ali i dugih organizacija ne samo s desnice, već mjesecima prosvjeduje protiv onog što smatra “prodajom” grčke povijesti.
Mišljenje kako je Makedonija grčko i isključivo grčko ime, koje ne smije koristiti niti jedna druga zemlja ili narod, stav je većine grčkog stanovništva, barem sudeći prema anketama koje se redovito objavljuju. No dok se na velikim demonstracijama već mjesecima inzistira na “obrani” grčke povijesti pred malom susjednom zemljom na sjeveru, znatno je manje pažnje privukla činjenica da je vlada veliku većinu grčkih arheoloških nalazišta prošle godine prepustila državnom fondu za privatizaciju.
Sačuvana prošlost, prodana budućnost
Tako su se na popisu “za prodaju”, između ostalih, našli lokaliteti poput stare Sparte, ostataka bizantskih zidina u Solunu, kompleksa palača u Knososu te – paradoksalno – grobnica Filipa Makedonskog, jednog od dvojice vladara čije je nasljeđe bilo u središtu grčko-makedonskog spora. Ovo otkriće je izazvalo šok, ali samo u stručnim krugovima. Nakon žestokih kritika i kratkog štrajka arheologa, vlada je ipak objavila kako je riječ o grešci i da ne namjerava prodati ostatke najstarijih civilizacija ne samo u Grčkoj, nego i Europi.
No čini se ipak kako stavljanje starih nalazišta na popis za rasprodaju nije tek greška, već posljedica pritiska vjerovnika grčkog državnog duga. Time se izgleda htjela “napuhati” vrijednost imovine koja ide “na bubanj” kako bi se udobrovoljilo zapadnoeuropske zemlje koje su kao vlasnice duga pritiskale Grčku da rasproda svoju vrijednu imovinu. Ta imovina ipak neće, dakle, uključivati arheološke nalaze, ali već uključuje manje-više sve ostalo što je bilo vrijedno u zemlji, a što je za grčku budućnost kudikamo važnije od imena Makedonije.