Regionalni državni službenici, radnici u srednjoškolskom obrazovnom sustavu, sveučilišni i znanstveni radnici te kirurzi i medicinski radnici na Kosovu organiziraju već neko vrijeme štrajkove, svi sa zahtjevom povećanja plaća. Posredna je to reakcija je to na prošlogodišnji rast plaće premijera koja sada iznosi 2950 eura, što ju čini najvećom premijerskom plaćom u regiji. Bilo je to povećanje između 90 i 100 posto. Ne čudi stoga što sindikati u nizu štrajkova koji su uslijeili nakon toga ne mare za opravdanja vlade da bi udovoljenje sindikalnim zahtjevima dovelo do bankrota države.
Neposredni povod štrajkovima novi je vladin prijedlog zakona o plaćama koji bi se na raspravi u kosovskom parlamentu trebao naći 31. januara. Novim bi se prijedlogom trebali homogenizirati koeficijenti u plaćama javnog sektora. Trenutno se plaće određuju fragmentirano nizom podzakonskih sektorskih ili čak instituconalnih akata čija se legalnost često dovodi u pitanje. Novim zakonom, učitelji bi vjerojatno vidjeli sniženje svojih plaća za 100 eura mjesečno, a ovisno o akademskim titulama, nekima bi u obrazovnom sektoru plaća pala i više – za 200 eura.
Legitimni zahtjevi
Kirurzi tako, jedini među radnicima u zdravstvu koji nisu prekinuli štrajk nakon pregovora s vladom, traže da se njihovi koeficijenti izjednače s onima sudaca i državnih tužitelja. Traže povećanje plaća do iznosa od 4000 eura. Rezultat njihovog štrajka je 200 otkazanih operacija dnevno (obavljaju se samo najhitnije operacije), što znači da kirurzi drže snažnu pregovaračku polugu u svojim rukama. Štrajkom sada prijete i zdravstveni inspektori tvrdeći da su u cijelom zdravstvenom sustavu oni najlošije plaćena kategorija radnika. Prema njihovom mišljenju, oni ne mogu biti jednako plaćeni kao i medicinske sestre jer imaju viši stupanj obrazovanja.
Za njihovim primjerom poveli su se i rudari koji su organizirali devetodnevni štrajk započet 3. januara, a završen 12. nakon privremenog dogovora s Ministarstvom ekonomskog razvoja.
Industrijskoj akciji pridružili su se potom i učitelji čiji je zahtjev bio 30-postotni koeficijent rasta plaća na svim razinama obrazovanja. Njihov je štrajk počeo 14. ovog mjeseca, a sindikalni predstavnici (SBASHK, Ujedinjeni sindikat obrazovanja, znanosti i kulture) kazali su kako bi njihov štrajk mogao trajati mjesecima. Sindikat je odbio povećanje od 10 posto koje im je nudio premijer Ramuš Haradinaj jer se ne odnosi na tehničke niti administrativne radnike, ali ni na cijeli sveučilišni sustav.
Prema nekim podacima, piše BIRN, udovoljenje zahtjeva sindikata SBASHK koštao bi kosovski budžet 45 milijuna eura godišnje. Zagovornici štrajka na ovu su ucjenu odgovorili činjenicom da nije posao kirurga, učitelja i drugih radnika u štrajku da vode računa o kapacitetima proračuna.