Nakon što je vlada Republike Kosovo 5. februara ove godine odobrila stratešku investiciju izgradnje vjetroelektrane od 105 MW kapaciteta na lokaciji Bajgora, blizu Mitrovice na sjeveru Kosova, aktivisti i stručnjaci koji se zalažu za obnovljive izvore energije, iskoristili su tu priliku da upozore javnost na činjenicu da su obnovljivi izvori energije smjer kojim bi zemlja trebala ići.
Vjetroelektranu gradi kosovsko-njemačka kompanija SOWI Kosovo, a investicija je teška 170 milijuna eura koji bi trebali biti uloženi tokom idućih pet godina. Izgradnja vjetroelektrane potakla je pitanja o tome je li onda uopće potrebna elektrana na ugljen.
Veće iskorištavanje potencijala solarne energije na Kosovu, značajno bi smanjilo energetsku potražnju, posebno tokom toplog dijela godine te preko dana, kazao je za BIRN Besfort Kosova, istraživač u Balkan Green Foundation, smještenoj u Prištini, a koja se bavi održivim razvojem Zapadnog Balkana.
Izgradnja kapaciteta za OIE, smanjila bi potražnju i opterećenje mreže, pa možda i dovela do rjeđeg nestanka struje, odnosno prekida u opskrbi. Prema ovom istraživaču, Kosovo ima zimski maksimum zimske potrošnje energije od 1200 MW, dok je godišnji prosjek 900 MW.
Iako se Kosovo smatra zemljom s niskom brzinom vjetra i investitori i zeleni uvjereni su da se uz pomoć nove tehnologije može iskoristiti kosovski vjetropotencijal. No, zbog neprikladnog terena Kosovo ne može graditi vjetroelektrane na optimalnim mjestima, već je izgradnja moguća samo na lokacijama gdje su zadovoljena oba kriterija (dovoljno vjetra i pogodan teren), a takvih nema u izobilju. Kako piše BIRN, prema Regulatornoj agenciji za energiju, Kosovo već ima vjetroelektrana koje mogu proizvoditi 370 MW, no u funkciji je tek toliko turbina da njihova proizvodnja iznosi 34 MW.
Osim toga, prema analizama Regulatorne agencije Kosova, potencijal ove zemlje za solarnu energiju iznosi 500 MW te još 150 MW struje dobivene iz hidroelektrana i 50 MW iz biomase.
Zeleni upozoravaju da se više isplati ulagati u OIE nego gurati i dalje Kosovo C elektranu od koje je nedavno odustala i Svjetska banka. Kosovo C je investicija teška 1,3 milijardi eura, a ugovor o izgradnji potpisan je s kompanijom Contour Global iz SAD-a. Oni bi trebali izgraditi elektranu kapaciteta od 500 MW. Ipak, kosovska vlada ne odustaje od gradnje ove elektrane, te traži alternativne izvore financiranja. Aktivisti i stručnjaci pak upozoravaju kako to nema smisla jer će tako skupa investicija dovesti do ekonomskog kolapsa Kosova koji neće moći servisirati dug nastao investicijom, dok će istovremeno građani Kosova plaćati struju 50 posto skuplju nego sada. Pritom treba napomenuti, da mnogi Kosovari već sada jedva servisiraju svoje račune za struju.