Zelena akcija objavila je novu analizu povezanosti emisija iz termoelektrana na ugljen te zdravstvenih i ekonomskih posljedica. Izvještaj se bavi sa 16 zastarjelih elektrana (s ukupno 8 GW snage) u zemljama Zapadnog Balkana. Po usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije, analizu su izradile organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i mreža Europe Beyond Coal. Zaključak izvještaja je da “zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 preuranjenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i drugih kroničnih oboljenja” godišnje. To u Europi prouzrokuje do 11.53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.
“Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak. Tako je u 2016. godini, njih 16 u atmosferu je ispustilo količinu sumpor dioksida usporedivu s onom emitiranom iz ukupno 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan” navodi se u priopćenju ZA.
Ugljevik i Kostolac B
Kostolac B, termoelektrana u Srbiji nadišla je elektranu Ugljevik, koja se nalazi u BiH, postavši time najveći zagađivač sumpornim dioksidom na Balkanu. Ove dvije elektrane ispuštaju više od polovice emisija SO2 na Zapadnom Balkanu. Budući da emisije ne poznaju nacionalne granice, zagađenje dviju elektrana zapravo je odgovorno za 25 posto emisija sumpornog dioksida u EU i na Balkanu. Termoelektrane Zapadnog Balkana ispuštaju 20 puta više štetnih čestica u atmosferu od sličnih postrojenja u EU. Čestice iz SO2 odgovorne su za 46 posto ukupnog zagađenja termoelektrana.
Problem s balkanskim termoelektranama leži u činjenici da desumporizacijska tehnologija ili nije implementirana, ili je kao u slučaju Kostolca B postavljena, ali nije u funkciji. Na pitanje zašto, u publikaciji se navodi odgovor kojeg je NGO CEKOR dobio od nadležnih organa, a prema kojima desumporizacijski filteri ne rade “jer je odlučeno da se zimi oni ne koriste”. Na pitanje zašto, nadležni nisu odgovorili. Ipak, usprkos svim nedostatcima, Elektroprivreda Srbije planira izgradnju i termoelektrane na lignit, Kostolac B3, snage 350 MW, a koju bi trebala graditi kineska kompanija CMEC (China Machinery Engineering Corporation), a financirati Republika Srbija putem zajma teškog 608 milijuna američkih dolara, kod Exim banke (potpisano 2014. godine). Bosanskohercegovački Ugljevik pak, u atmosferu ispušta više SO2 nego sve njemačke termoelektrane zajedno.
No, nisu nam potrebni stranci da bi nam rekli kako sve to ne valja. Srpski liječnici i medicinski stručnjaci od 2015. godine upozoravaju na zdravstvene štete koje termoelektrane proizvode, posebno na respiratorne i kardiovaskularne sustave u organizmu. Oni su upozorili da je kvaliteta zraka u Srbiji nešto što ozbiljno treba propitati i sanirati. S koncentracijama čestica od PM 2,5 do PM10 zrak je značajno lošije kvalitete od onoga u EU. Zašto je stanje i dalje nepromijenjeno, politička je odluka ideologije slobodnog tržišta.