Godinu dana imale su vlasti svih instanci BiH da pošalju odgovore na više tisuća stranica dug upitnik iz Brisela. Taj je rok još bio dodatno produžen, no separatističkom entitetu Republike Srpske pod kursom Milorada Dodika ni to nije bilo dovoljno. Da odgovore poslati ne želi – jasno je svima. Posljednji rok, kako piše N1 ističe upravo danas, u petak 22. februara 2019. Istovremeno, poruka koju je Europska unija poslala Bosni i Hercegovini jasna je, ako se zna čitati briselsku diplomaciju. Ta poruka, suprotna je naslovima koje objavljuju mainstream bh. mediji.
Vlasti Bosne i Hercegovine bi prema najavi predsjedavajućeg Predsjedništva Milorada Dodika trebale do danas dostaviti odgovore na dodatna pitanja Europske komisije koji su u Bosnu i Hercegovini stigli još polovinom prošle godine. Hoće li, ostaje za vidjeti.
Odgovori su naime trebali biti vraćeni Briselu do početka oktobra 2018. godine. Na temelju toga, Europska komisija trebala je dati svoje Mišljenje koje bi onda trebalo dovesti do stjecanja statusa kandidata BiH za članstvo u EU. Međutim, kako Dodik više surađuje sa srpskim predsjednikom nego s Federacijom, nemoguće je procijeniti kada će se ovaj problem razriješiti.
Dodatni uvjeti
Glasnogovornica Europske komisije Maja Kocijančič za N1 je kazala kako se “Evropska komisija nada što skorijem prijemu odgovora na naša dodatna pitanja od vlasti Bosne i Hercegovine za pripremu Mišljenja na aplikaciju Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. U ovom trenutku bez da smo vidjeli i analizirali sadržinu odgovora Bosne i Hercegovine na naša dodatna pitanja ne želimo spekulirati o konkretnom datumu objave Mišljenja”.
BiH jako je daleko od pristupanja EU, a prepreke koje su pred njom su ogromne. Od činjenice da sama zemlja ne uspijeva zadovoljiti birokratske zahtjeve EU, do činjenice da u njoj ne postoji konsenzus oko pristupa, pa do malenih šansi da će se svih 27 zemalja članica složiti da BiH treba uopće primiti. Ili ako i dobije status kandidata, izgledno je da će ga pratiti niz dodatnih kriterija koje će BiH morati zadovoljiti. Primjerice tu je najstariji poznati problem koji je prepreka BiH na putu za EU – implementacija presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, a koja je tek eksplikacija bosanskohercegovačke varijante manipuliranja izbornim sustavom s ciljem očuvanja etnički podijeljenih stranaka.
Kako zaključuje Kocijančić: “Buduće Mišljenje, ali i prateći analitički izvještaj, dat će cjelovitu mapu puta za reforme, uključujući institucionalne i funkcionalne reforme, fundamentalna prava i reforme javne uprave koje vlasti u Bosni i Hercegovini moraju učiniti kako bi napravili napredak na putu evropskih integracija zemlje. Bazirano na Mišljenju Komisije i njegovim zaključcima, zemlje članice Evropske unije će odlučiti, jednoglasno, o narednim koracima Bosne i Hercegovine na evropskom putu”.