U sklopu projekta “Medijska istraživanja: Stop READ (regionalnim ekološkim aktima devastacije)”, kojeg financira Europska unija, a sufinancira Ministarstvo javne uprave Crne Gore, BIRN, CIN-CG i Vijesti.me objavili su istraživački članak o postupnom nestajanju Ada Bojane. Zbog erozije koja nagriza najljepše crnogorske plaže površina tla Crne Gore se svakodnevno primjetno smanjuje.
Ljudska djelatnost nezanemariv je čimbenik ove radikalne ekološke promjene. Intenzivna gradnja u Crnoj Gori, te ilegalno crpljenje pijeska s plaža, kao i hidroelektrane u Albaniji neki su od faktora koji utječu na nestanak oko 200.000 kvadrata pješčanih plaža u Crnoj Gori. “Posebno su ugrožena mjesta gdje su investitori u zaleđu zatvorili ili preusmjerili potoke koji su ‘prihranjivali’ plaže pijeskom i šljunkom, a koraci i mjere koji se poduzimaju kako bi se proces zaustavio, još su sporadični i nedovoljni”, stoji u tekstu.
Proces sužavanja već se može vidjeti golim okom, jer je zahvatio i istočni dio Velike plaže koja vodi od Ade prema Ulcinju, smatra direktor lokalne turističke organizacije Fatmir Đeka koji je za BIRN i CIN-CG kazao: “Za sve nas u Crnoj Gori, a posebno za Ulcinj, čiji su najveći resurs upravo pjeskovite plaže, ovo bi trebalo da bude alarm”.
Ada Bojana je, objašnjava se u tekstu, rezultat djelovanja međunarodnog sustava rijeka i voda. Ona je dijelom ekosustava koji povezuje Skadarsko jezero i rijeku Bojanu koji su s albanske strane uvršteni na Ramsarsku listu, međunarodnu konvenciju iz 1971. godine o zaštiti močvara. Po količini vode koju unosi u more, Bojana je na trećem mjestu na europskom dijelu Mediterana.
Podrijetlo plaže
Prema povijesnim podacima, navodi se u tekstu, Ada Bojana nastala je 1858. nakon što je na ušću te rijeke potonuo brod “Merito” oko čije se olupine počeo taložiti pijesak zadržavajući riječne nanose te je tako nastao otok koji se počeo nazirati 1882. godine. Tokom zime 1858/59. godine Drim je promijenio tok i jedan njegov krak počeo se ulijevati u Bojanu. Drim ima dominantan utjecaj na hidrološke karakteristike Bojane. Formiraju ga Crni i Bijeli Drim čija su izvorišta u Makedoniji i na Kosovu, a spajaju se u Albaniji. Jedinstveni hidrološki sliv površine oko 20.000 kvadratnih kilometara obuhvaća i velika jezera na Balkanu (Skadarsko, Ohridsko i Prespansko) te teritorij pet država: Crne Gore, Albanije, Kosova, Makedonije i Grčke.
Nanos koji je stizao u zonu ušća Bojane se, pod djelovanjem morskih struja, taložio duž morske obale stvarajući prekrasnu plažu. Sitni tamni pijesak punio je plićake, kao što je Mala plaža, ispred ulcinjskog Starog grada. Dok je postojala ravnoteža između nanosa koje je Bojana donosila i prirodne erozivne moći talasa, obale i plaže su bile stabilne. Ona je poremećena gradnjom tri brane i tri velike hidrocentrale na Drimu u Albaniji (Vau i Dejes, Fierza i Komani) 60-tih i 70-tih godina prošlog vijeka. Početkom ove decenije izgrađene su još dvije (Ašta 1 i Ašta 2). U Nacrtu temeljne studije za osnivanje Regionalng plana delte Bojane, koji su 2008. godine izradili njemački eksperti, utvrđuje se da je “od sredine osamdesetih godina 20. vijeka vodeni režim značajno promijenio zbog hidroelektričnih rezervoara, obilnog uzimanja vode radi navodnjavanja na albanskoj strani i plavljenja Bojane i sedimentne naslage su se smanjile, a uz to i more polako erodira istočni dio obale”, stoji u tekstu objavljenom na Vijesti.me.
Antropogeni faktori
“Satelitski snimci potvrđuju da je za tridesetak godina plaža na Adi smanjena za oko 80 metara, dok na istočnom dijelu ostrva praktično ne postoji”, kaže ulcinjski ekolog, izvršni direktor nevladine organizacije “Zeleni korak” Dželal Hodžić. Ovakvom stanju doprinijelo je i to što su firme, koje su pobjeđivale na tenderu Uprave za vode, umjesto na račvanju, pijesak ogromnim bagerima vadile na ušću gdje je jednostavnije. Prema riječima Hodžića, neselektivno je vađen i iz korita Drima kod Skadra. Korito Bojane sada može da primi 2,5 puta manje vode nego prije tri desetljeća. Postalo je i deponija otpada, pa nije plovno cijelim tokom. Na desnom kraku, sa crnogorske strane, napravljeno je oko 600 kućica za odmor.
Stvaranjem velikih akumulacija u potpunosti je izmijenjen prirodan režim rijeke Drim čime je promijenjen i režim nanosa, a antropogeni faktori najbolje se vide u Albaniji, na starijem ušću rijeke Drim, kod Lješa, gdje je linija obale u kopno u posljednjih 150 godina ušla oko 400, a u zoni ušća lijevog rukavca Bojane more je odnijelo čak 500 metara obale. U Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom navodi se da bi “smanjivanje ili nestanak pojedinih plaža u Crnoj Gori kao posljedica intenzivnih erozivnih procesa mogao imati nesagledive negativne efekte na razvoj turizma”. No, osim toga, s obje strane granice, od poplava u delti rijeke Bojane strahuje otprilike 400.000 ljudi. Što vlasti planiraju napraviti kako bi sanirale ovaj problem pročitajte u originalnom tekstu na Vijesti.me.