Prema istraživanjima koje je nedavno objavila makedonska TV kuća Sitel, oko 45% građana ima pozitivan stav o dogovoru s Grčkom koji uključuje preimenovanje zemlje u Sjevernu Makedoniju. No otprilike isti postotak ispitanih ima negativan stav, što odražava podijeljenost javnosti koja je vidljiva otkad su dvojica premijera, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, započeli proces normalizacije odnosa. Ako su istraživanja pouzdana, to bi mogao biti dobar znak za Zaeva, jer bi značilo da se otpor javnosti njegovom dogovoru smanjuje.
Iako je postotak onih s pozitivnim i onih s negativnim stavom podjednak, gotovo 60% ispitanih smatra da će dogovor znatno poboljšati odnose dviju zemalja, a tek nešto manje očekuje da se on ispoštuje u potpunosti. Nadalje, preko polovice ispitanih zaključuje da je vlada ipak napravila dobar posao, što bi ujedno značilo i da optužba opozicije da je Zaev izdao nacionalne interese gubi na popularnosti. No glavni test za to bit će predsjednički izbori koji se održavaju krajem aprila, a na kojima opozicija ide sa snažnom nacionalnom linijom.
Još bi veći izazov opstanku sporazuma mogli biti grčki parlamentarni izbori koji se održavaju u oktobru. Prema svim istraživanjima opozicija koja napada sporazum puno je popularnija od vladajuće Sirize koja posljednjih tjedana intenzivira planove za spajanje sa socijaldemokratskim i liberalnim strankama kako bi nadoknadila zaostatak. Hoće li išta od toga biti dovoljno ostaje neizvjesno. No sigurno je da će ime Makedonije ostati važno političko pitanje koje neće u potpunosti razriješiti dodavanje pridjeva imenu države.
Dobro je to ovih dana ilustrirala diplomatska nota koju je grčka država poslala britanskom BBC-u jer je ovaj u jednoj reportaži ustvrdio da u Grčkoj živi makedonska manjina. Za ostatak svijeta, to je banalna činjenica. U Grčkoj, to ostaje nešto što se mora negirati do smrti, bez obzira na činjenice.