Tendencije u posljednjih par godina na tržištu kredita izdanih kućanstvima zabrinuli su Hrvatsku narodnu banku (HNB). Naime, na oprez ju je ponukao snažan rast nenamjenskih gotovinskih kredita. Do prije dvije godine oni su činili 33% ukupno izdanih kredita kućanstvima, dok je njihov udio krajem 2018. godine dosegao 40%.
Osnovni problem s ovom vrstom kreditiranja, kako je pokazala analiza HNB-a, a prenosi tportal, jesu blaži standardi izdavanja. Premda je riječ o kunskim kreditima s fiksnom kamatnom stopom, što ih čini manje rizičnim, niži kriteriji pri utvrđivanju kreditne sposobnosti povećavaju rizik nenaplativosti. Čak se zna dogoditi da banke odobravaju klijentu nenamjenski gotovinski kredit iako mu ne bi odobrili stambeni kredit istog iznosa i ročnosti, budući da su standardi pri tim kreditima stroži.
Dodatnu dimenziju rizika donosi i podatak da najveći udio u rastu nenamjenskih kredita imaju oni s deset godina dospijeća bez zaloga. Ti se krediti uglavnom odobravaju u mnogo višem iznosu nego oni kraćeg roka dospijeća. Također, veliki dio tih kredita, prema procjeni HNB-a, uopće nisu pravi potrošački krediti već služe kao zamjena za druge vrste kredita, poput stambenih, čiji su uvjeti plasmana puno stroži. U centralnoj banci su došli do zaključka da tolika izloženost banaka rizičnim kreditima predstavlja opasnost u silaznoj fazi ekonomskog ciklusa.
Drugim riječima, vrlo je izvjesna opasna razina nenaplativosti tih kredita u periodu usporavanja ekonomije što bi dovelo do velikih bankarskih gubitaka, ali i oslabilo buduću potražnju kućanstava. Stoga je HNB izdao Preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima kojom preporuča bankama opreznije baratanje s izdavanjem takvih kredita, kao i strože uvjete njihova plasmana. Konkretnije, preporuka je kreditnim institucijama da za sve kredite s rokom dospijeća jednakim ili većim od 60 mjeseci primijene iste uvjete kao i u slučaju stambenih kredita.
Također, HNB zahtijeva od banaka da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe i potencijalne gubitke na osnovi nenamjenskih kredita te da si osiguraju povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjerne izloženosti nenaplativim kreditima. Naravno, HNB poziva i građane da budu “razboritiji” pri uzimanju tih kredita. O dubljim razlozima rasta tih kredita i zainteresiranosti građana za njihove plasmane ne može se puno saznati, tako da ćemo odgovore morati potražiti negdje drugdje.